HINA - Financijski servis
U iduće tri godine gospodarski bi se rast u Hrvatskoj trebao kretati iznad četiri posto, po stanovniku bi BDP trebao narasti za dvije tisuće eura, sa sadašnjih 6.220 eura na 8.250 eura u 2008, uz nisku inflaciju, stabilan tečaj kune i smanjivanje vanjskog vanjskog duga ispod 80 posto BDP-a, smjernice su ekonomske i fiskalne politike od 2006. do 2008., koje je prošli tjedan prihvatila Vlada.
Jačanje gospodarskog razvoja i održavanje makroekonomske stabilnosti koja se u prvom redu odnosi na stabiliziranje i smanjenje vanjskog i javnog duga, ciljevi su fiskalne politike Vlade u idućim godinama.
Tako bi u 2006. vanjski dug trebao iznositi 25,5 milijardi eura (79,7 posto BDP-a), a 2008. 28,7 milijardi eura što bi iznosilo 77,7 posto BDP-a.
Iz Vlade najavljuju daljnju opredjeljenost smanjivanju udjela države u ukupnom vanjskom dugu, nastavak financiranja deficita proračuna najvećim dijelom na domaćem tržištu. Naglašavaju da je rast vanjskog duga na godišnjoj razini sada ispod 10 posto, što je najmanji godišnji rast vanjskog duga unatrag tri godine.
Ukupan javni dug koji je u 2004. iznosio 50,5 posto BDP-a, postupno bi se trebao smanjivati sa ovogodišnjih 49,9 posto BDP-a na 46,7 posto BDP-a 2008. godine. No, osim u visini, znatne se promjene očekuju u strukturi promjenom omjera unutarnjeg i vanjskog javnog duga. Najavljuje se refinanciranje starog vanjskog duga na domaćem tržištu, koje bi uz mobilizaciju deviznih pričuva, utjecalo na smanjenje ukupnog vanjskog duga.
Porast kredita stanovništvu, koji je smanjen s gotovo 28 posto u 2003. na 19 posto u 2004, u narednim godinama bit će umjereniji, ali dovoljan da podrži umjeren rast osobne potrošnje.
Deficit tekućeg računa bilance plaćanja, koji je za ovu godinu projiciran na 4,5 posto BDP-a u narednim bi se godinama trebao smanjivati na razini od oko 2,3 posto u 2008.
Od strukturnih reformama u smjernicama su navedeni jačanje porezne administracije, poboljšanje ulagačke klime, nastavak restrukturiranja i privatizacije javnih poduzeća, pri čemu se do kraja 2007. planira završtiti privatizacija poduzeća u većinskom vlasništvu države iz portfelja Hrvatskog fonda za privatizaciju.
U trogodišnjem se razdoblju u Hrvatskim željeznicama planira odvajanje transportnih aktivnosti i upravljanje infrastrukturom, kao i razdvajanje temeljnih od sporednih djelatnosti. Trebala bi završiti i privatizacija tvrtki-kćeri HŽ-a.
Vlada je opredjeljena dugoročnoj održivosti mirovinskog sustava čemu, navodi se, pridonosi formula prema kojoj će se mirovine usklađivati u skladu s rastom plaća i troškova života (50 naprama 50 posto).
I dalje će sektor zdravstva biti Vladin prioritet gdje se planira poboljšanje financijske discipline i kontrola troškova, a u tom je sektoru uvedena i administrativna pristojba.
Vladini prioriteti u idućem razdoblju bit će nastavak reforme pravosuđa, daljnja reforma obrazovnog sustava i ulaganje u znanost. Do 2007. Vlada planira povećati izdatke za znanost za nešto više od milijardu kuna u odnosu na ovogodišnji proračun.
Po projekcijama za razdoblje od 2006. do 2008. ukupni će prihodi proračuna rasti godišnje 3,3 posto, 5,9 posto odnosno 6 posto u 2008. u odnosu na godinu prije, pri čemu bi projicirani prihodi za 2008. iznosili gotovo 100 milijardi kuna (99,2 milijarde kuna). Porezni bi prihodi sa 52,4 milijardi kuna u 2006. u 2008. trebali dosegnuti 58 milijardi kuna.