Prema dr. Jaški "pod mobbingom se podrazumijeva proces u kojemu jedna ili više osoba smišljeno, ciljano, sustavno i trajno, psihički terorizira drugu ili više drugih osoba, s isključivom namjerom njezina (njihova) uništenja, odnosno uklanjanja s radnog mjesta".
Dodaje da je cilj mobbinga ugroziti "integritet osobe", njezin "profesionalni, socijalni, ali i privatni život", što ostavlja trajne zdravstvene posljedice kod žrtve mobbinga.
Njemački psiholog Heinz Leymann sedamdesetih godina 20. stoljeća prvi rabi termin mobbing upravo u ovom smislu te kaže da je u modernom svijetu radno mjesto još jedino preostalo "ratno polje" na kojemu "ljudi mogu ubijati jedni druge bez rizika da budu predvedeni pred lice pravde". Prije njega njemački nobelovac Konrad Lorenz koristi taj termin da bi okarakterizirao jednu vrstu agresivnog ponašanja u životinjskom i ljudskom svijetu.
Prema istraživanju Europske agencije za sigurnost na radu i zaštitu zdravlja, stres na radnom mjestu - a u to spada i mobbing - pogađa svakog trećeg zaposlenika Europske Unije. U EU pod stresom je 2004. godine bilo 28 posto ili 41,2 milijuna zaposlenika. Posljedice su 50 do 60 posto izgubljenih radnih dana, pet milijuna nesreća na radu i gubitak od oko 20 milijardi eura godišnje. Zbog stresa se godišnje u EU dogodi 48 tisuća samoubojstava. Samo u Njemačkoj, prema procjenama stručnjaka, jedan slučaj mobbinga izaziva štetu od 15 do 50 tisuća eura.
Kod nas se mobbingom sustavno bavi profesorica Pravnog fakulteta u Rijeci dr. Nada Bodiroga-Vukobrat, koja sa suradnicima istražuje pravne, medicinske, psihološke i socijalne aspekte mobbinga. Da ni u EU ne cvatu ruže svjedoči podatak da je samo u Francuskoj donijet zakon protiv mobbinga. Kazne se kreću od 15.250 eura do godine dana zatvora!