"Dok ovih dana Hrvatskom odjekuju pobjednički bubnjevi, poraženi Srbi zvone crkvenim zvonima, pale svijeće i služe liturgije. Oglasio se i predsjednik Srbije Bors Tadić. On je u dva navrata pozvao vlasti u Hrvatskoj da se odrede prema zločinima u 'Oluji' u kojoj je, navodno, ubijeno 1200 srpskih civila. Da bi u srbijanskoj javnosti prikupio za sebe bar nekoliko novih poena, Tadić je uporedio 'Oluju' sa Srebrenicom. Stjepan Mesić mu je odgovorio u svom stilu: 'Dečko oladi!'.
Izleda da su svi konji iz Tadićeve ergele osedlani srpskim nacionalizmom. Osim što je svaka usporedba 'Oluje' i Srebrenice besmislena i drska, ona Tadića predstavlja kao trgovca mrtvim dušama. A to baš i nije neko časno zanimanje", piše Berić.
Podsjećajući kako nema nikakvih dvojbi o tome da su Hrvatsku napale JNA i četničke postrojbe iz Srbije, Berić ističe kako je ta činjenica ključna za razumijevanje svega onoga što je slijedilo, unatoč činjenici da je (pokojni hrvatski predsjednik Franjo) "Tuđman bio opsjednut Hrvatskom bez Srba" kao i da je u tom "imao podršku većine Hrvata".
"Krajinski Srbi nisu znali ono što su znali Tuđman i Aralica: da su ono Miloševiću deveta rupa na svirali i da je upravo on njihov grobar", piše Berić.
Komentator "Oslobođenja" zaključuje kako je "Oluja" imala presudne vojne i političke implikacije po BiH jer je nakon nje oslobođen Bihać, a Banja Luka bila pred padom no (američki predsjednik Bill) Clinton je spriječio Karaždićev i Mladićev poraz.
Da američki predsjednik nije tako postupio, protekli rat bi imao svog pobjednika, a BiH bi danas vjerojatno bila bolja zemlja nego što jest, smatra Berić dodajući kako se ni u glavama Srba što su pristigli u BiH iz Hrvatske ni deset godina poslije na žalost nije puno toga promijenilo.
"Frustrirani vlastitom nesrećom za koju su i sami krivi, pristali su biti u prvim redovima nacionalističkog pokreta (u Republici Srpskoj). Izgleda da se na Balkanu nikada ništa ne završava", piše "Oslobođenje".