HINA - Financijski servis
Hrvatska je na inozemna tržišta u prvoj polovici ove godine izvezla roba u vrijednosti od 24,67 milijardi kuna ili 4,27 milijardi američkih dolara, dok je vrijednost uvoza bila dvostruko veća i iznosila je 52,6 milijardi kuna ili više od 9,1 milijarde dolara, pokazuju privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS). Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je u prvih šest mjeseci ove godine niskih 46,9 posto, dok je vanjskotrgovinski deficit na iznosio gotovo 28 milijardi kuna, odnosno više od 4,83 milijarde USD. Izraženi u kunama, izvoz i uvoz su u prvih šest ovogodišnjih mjeseci u odnosu na isto razdoblje prošle godine povećani za 7,8 posto, dok su izraženi u dolarima i izvoz i uvoz porasli za 14,4 posto. Tako je stopa rasta hrvatskog robnog izvoz ukupno za prvu polovicu ove godine dostigla stopu povećanja uvoza, nakon što je zadnja tri mjeseca uvoz rastao brže od izvoza. Na kretanje izvoza od važnijih izvoznih djelatnosti posebice je utjecala proizvodnja ostalih prometnih sredstva, odnosno brodogradnja, čija je izvoz u prvoj polovici ove godine, ostvaren u vrijednosti od 505,8 milijuna dolara, bio za 16,2 posto manji nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. Izuzme li se brodogradnja, koja ima prosječni udio u ukupnom hrvatskom robnom izvozu od oko 14,5 posto, izvoz je u prvoj polovici ove godine, izražen u dolarima, ostvario rast od oko 20 posto. Više od polovice ukupnog izvoza u prvih šest mjeseci ove godine, točnije 54,1 posto ili 2,3 milijarde USD predstavlja redoviti izvoz, dok je izvoz nakon unutarnje proizvodnje (sustav odgode plaćanja carine), odnosno nakon doradnih ili tzv. lohn poslova iznosio 41,6 posto ili 1,77 milijardi dolara. Podaci DZS-a pritom pokazuju da je vrijednost redovnog izvoza u odnosu na isto razdoblje lani povećana za 25,6 posto, dok je izvoz nakon unutarnje proizvodnje (odgoda plaćanja carine) porastao za svega 0,6 posto. U strukturi uvoza, pak, najveći se dio, 88,5 posto ili 8,05 milijardi USD odnosilo na redoviti uvoz, koji je u odnosu na godinu ranije povećan za 15 posto. Pritom se, promatrano prema glavnim industrijskim granama, više od trećine uvoza (gotovo 3,1 milijarda USD) odnosi na uvoz intermedijarnih proizvoda, osim energije, koji je povećan za 12,4 posto. Glavninu hrvatskog izvoza, kao i uvoza u promatranim je mjesecima ostvarila prerađivačka industrija, čiji je izvoz ukupno iznosio više od 4 milijarde USD. U odnosu na isto razdoblje 2004. izvoz prerađivačke industrije povećan je 13,2 posto, dok je uvoz istodobno porastao za 10,5 posto, na 7,7 milijardi USD. U okviru prerađivačke industrije vrijednosno najveći izvoz, od 505,8 milijuna USD ostvaren je u brodogradnji, no uz pad za 16,2 posto. Istodobno je izvoz u proizvodnji kemikalija i kemijskih proizvoda povećan za 25,1 posto, na 408,38 milijuna USD, a u proizvodnji koksa i naftnih derivata za 27,8 posto, na 362,9 milijuna USD. Promatrano prema Standardnoj međunarodnoj trgovinskoj klasifikaciji, najveći dio hrvatskog izvoza u prvih šest mjeseci ove godine odnosio se na strojeve i transportne uređaje, kojih je izvezeno za 1,3 milijarde USD ili 2,2 posto više nego u istom razdoblju lani. Raznih gotovih proizvoda istodobno je izvezeno za 746,75 milijuna USD ili 7,4 posto više nego lani, dok je izvoz mineralnih goriva i maziva povećan za 38,9 posto, na 509,85 milijuna USD, a kemijskih proizvoda za 25,7 posto, na 428,7 milijuna USD. Najznačajniji hrvatski vanjskotrgovinski partner i u prvoj polovici ove godine bile su zemlje Europske unije, na koje se odnosni više od 2,74 milijarde USD hrvatskog izvoza, kao i najveći dio uvoza - 6 milijardi USD. Pritom je izvoz u zemlje EU povećan za 11,5 posto, a uvoz iz njih za 6 posto. Po vrijednosti vanjskotrgovinske razmjene pojedinačno tradicionalno predvodi Italija, u koju je izvezeno roba u vrijednosti od 960,8 milijuna USD (rast od 13,6 posto), a iz koje je uvoz istodobno iznosio 1,4 milijarde USD (1,4 posto više). Po vrijednosti izvoza slijede Bosna i Hercegovina, u koju su hrvatske tvrtke izvezle roba u vrijednosti 547,9 milijuna USD (rast za 13,5 posto) te Njemačka, u koju je izvoz iznosio 464, 3 milijuna USD (rast za 9,1 posto). Uvoz iz Njemačke istodobno je porastao za 8,3 posto, na više od 1,36 milijardi USD, dok je iz BiH uvezeno roba za 220,76 milijuna USD ili 34,1 posto više nego lani, pa tako ta zemlja ostaje rijedak europski vanjskotrgovinski partner s kojim Hrvatska bilježi značajan višak u robnoj razmjeni.