U novom, srpanjskom broju publikacije Croatian Economic Outlook Quarterly, EIZ drži da se snažniji gospodarski rast zasad čini manje vjerojatnim zbog poduzimanja mjera za ograničavanje rasta inozemnog i javnog duga, u uvjetima kada privatni sektor nije dovoljno snažan da samostalno omogući brži rast.
Tijekom ove godine očekuje se postupno smirivanje inflacije i njezina prosječna stopa od 2,8 posto. Prema kraju godine inflacija bi se mogla približiti stopi od 2 posto, i takva ostati u idućoj godini. Pretpostavka za takva kretanja je stabiliziranje cijena nafte na svjetskim tržištima i izbjegavanje administrativno potaknutog rasta cijena, poput značajnijeg rasta trošarina ili rasta cijena komunalnih usluga.
Deficit tekućeg računa bilance plaćanja zadržat će se ispod 5 posto, dok su značajni rizici povezani uz visinu fiskalnog deficita, posebno u kontekstu povrata dijela duga umirovljenicima u idućoj godini, prognoze su EIZ-a.
Analitičari EIZ-a smatraju da bi oživljavanje rasta u EU trebalo pozitivno utjecati na hrvatski izvoz. Uz postupno jačanje investicija i održavanje relativno snažne osobne potrošnje bit će to glavni faktori ubrzavanja rasta u idućoj godini.
U pogledu zapošljavanja i plaća, očekuje se da će ova godina donijeti usporavanje pozitivnih tendencija iz prijašnjih godina. Stopa nezaposlenosti mogla bi blago porasti zbog povećanog priljeva u kontingent nezaposlenih koji se neće moći apsorbirati povećanim zapošljavanjem. Ipak, uz nastavak oporavka u idućoj bi godini moglo doći do ubrzavanja zapošljavanja.
Rast prosječnih plaća u ovoj bi godini mogao iznositi 6 posto, što je manje nego prijašnjih godina, a uz nešto veću inflaciju nego prijašnjih godina to znači da će rast realnih dohodaka stanovništva biti slabiji nego ranije.
U pogledu monetarne politike EIZ ne očekuje značajnije promjene. Mjere donesene u ovoj godini kako bi se ograničilo inozemno zaduživanje i odlučnost da se nastavi s takvim mjerama, trebalo bi usporiti rast ukupno izdanih kredita bankarskog sektora u ovoj godini.
U pogledu fiskalne politike vidljivi su napori za ograničavanje deficita koji proizlaze iz rebalansa proračuna i koji bi trebali imati za posljedicu deficit od 4,2 posto BDP-a u ovoj godini.
Analitičari EIZ-a ocjenjuju da bi početak pregovora o ulasku u EU mogao ubrzati rast u idućoj godini zbog jačanja priljeva inozemnih investicija, dok bi daljnje odgađanje pregovora moglo imati suprotni učinak.
Na unutarnjem planu, drže u EIZ-u, sve su veće neizvjesnosti u pogledu buduće Vladine gospodarske politike te se čini da će se važne odluke definirati tek na jesen kroz pripremu proračuna za 2006., određivanje statusa aranžmana s MMF-om i novim saznanjima o budućnosti pregovora s Unijom.