ZAGREB - Novi saziv Državnog sudbenog vijeća (DSV) održao je je danas konstituirajuću sjednicu na kojoj je odlučeno da će na čelu tog tijela i dalje biti sadašnji predsjednik Milan Gudelj, a da će novoga birati za šest mjeseci. Sudac Vrhovnog suda Milan Gudelj imenovan je u siječnju prošle godine predsjednikom DSV-a na dvogodišnji mandat, pa su se članovi DSV-a danas usuglasili da nije potrebno birati novog predsjednika. Za zamjenika predsjednika DSV-a tajnim je glasovanjem izabrana sutkinja Lucija Čimić. Novi saziv DSV-a Hrvatski je sabor je imenovao 15. srpnja. Iz reda sudaca uz Luciju Čimić i Sessu, imenovani su Ivan Mikšić, Nediljko Boban, Mirjana Rigljan i Miho Mratović. Iz reda odvjetnika izabrani su Ranko Pelicarić i Arno Vičić, a od sveučilišnih profesora Anita Kurtović i Berislav Pavišić. Milan Gudelj jedini je član koji je ostao iz starog saziva.
ZAGREB - Tijekom kolovoza znat će sudbina državnih službenika iz nedavno ugašenog Ureda za provođenje projekta sukcesije, doznaje se u Ministarstvu pravosuđa kojemu su uz brigu za službenike pripali i svi poslovi, prava i obveze, dokumentacija, sredstva i oprema Ureda. No državne službenike Ureda Ministarstvo preuzima i raspoređuje tek nakon što izmijeni Pravilnik o svom unutarnjem redu, a to će se dogoditi tijekom kolovoza, kaže državna tajnica Ministarstva Snježana Bagić koja će ubuduće koordinirati sve poslove oko dovršetka postupka sukcesije. Bagić drži da u tom pogledu ne bi trebalo biti problema, jer uz nedavno preminulog dugogodišnjeg predstojnika Božu Marendića, Ured je imao samo jednog stalnog zaposlenika. U Banskim dvorima kažu da više nije bilo potrebe za postojanjem samostalnog ureda, jer je evidentirana sva imovina, pokretnine i nekretnine, a da sve preostale poslove oko sukcesije operativno može raditi Ministarstvo pravosuđa.
ZAGREB - U povodu jučerašnje objave dobrih poslovnih rezultata prehrambene industrije Lure, udruga Nezavisni hrvatski seljaci objavila je danas priopćenje u kome ocjenjuju paradoksalnom činjenicu da mliječna industrija bilježi porast prihoda i zarade dok seljaci gube na mlijeku. "Pitamo se koji je to mliječni paradoks u Hrvatskoj: dok seljaci prolijevaju mlijeko, a ministar poljoprivrede tvrdi da je kod nas mlijeko preskupo, naša najveća mliječna industrija ima porast prihoda i zarade. Čudna je država u kojoj seljaci gube, a tajkuni zarađuju na mlijeku, dok u europskim državama mliječne industrije posluju na pragu rentabilnosti. Na vlast se ponovno vratila ista ekipa koja je određenim pojedincima i omogućila kupnju naših tvornica, a uvoznom lobiju mogućnost da i dalje uništava Hrvatsku", kaže se u priopćenju Nezavisnih hrvatskih seljaka.
OTOČAC - U sklopu posjeta području grada Otočca i općini Vrhovine u Lici, veleposlanik Velike Britanije u Hrvatskoj John Ramsden uručio je danas diplome polaznicima koji su uspješno završili seminar za osnivanje i vođenje obiteljskih gospodarstava, održan u organizaciji britanskog Veleposlanstvo i Advenističke agencije za pomoć i razvoj - Adre. Tečaj je završilo 32-oje polaznika. Prema programu takvi oblici edukacije predviđaju se održati za još oko 200 polaznika, rekao je direktor Adre-Hrvatska Tihomir Lipohar. EU svoj program razvoja gospodarstva temelji na ravnomjernom razvoju različitih regija, stoga sam zadovoljan što se program regionalnog razvoja uspješno ostvaruje u Ličko-senjskoj županiji rekao je veleposlanik Ramsden. U protekle dvije godine u projekte oporavka gospodarstva u Lici i obnovu ratom oštećenih stambenih i gospodarskih objekata veleposlanstvo Velike Britanije uložilo je zajedno s Adrom oko milijun i 200 tisuća kuna.
ZAGREB - Vrlo čvrsta veza između visine stope gospodarskog rasta i zapošljavanja, koju pokazuje analiza tih kretanja u Hrvatskoj u posljednjih pet godina, potvrđuje da se rješavanje i dalje vrlo aktualnog problema nezaposlenosti može naći prvenstveno u postizanju viših stopa rasta. Usporedba stopa rasta realnog bruto domaćeg proizvoda i zapošljavanja u razdoblju od 2000. do 2004. pokazuju da je najveće zapošljavanje, više od 165 tisuća novozaposlenih, postignuto u godini - 2002. u kojoj je postignut i najveći rast BDP-a, od 5,2 posto. Pokazatelji su to iz analize kretanja u gospodarstvu i na tržištu rada sadržane u najnovijem Analitičkom biltenu Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.