Donošenje Pravilnika, koji je najavljen iz Ministarstva zaštite okoliša, kako je rečeno na današnjoj konferenciji za novinare, dovest će do izravnog poskupljenja pića i osnovnih živežnih namirnica, poput mlijeka, ulja, octa, sokova, vode, industrijski zapakirane hrane, deterdženata itd.
Prema kalkulacijama GIUPP-a, cijena male boce gaziranog pića od 0,5 lit u PET ambalaži uz predložene naknade iz Pravilnika poskupjeti će sa sadašnjih 5 na 6,98 kuna, dok bi boca izvorske vode od 0,5 lit. PET poskupjela sa 3,5 na 5,48 kuna ili za 56,64 posto.
Predstavnici Udruženja naglasili su kako je novi nacrt pravilnika izrađen bez konzultacija i dogovora s predstavnicima hrvatskog gospodarstva te kako predloženi Pravilnik suočava s problemima ne samo proizvođače već i trgovce, ali i krajnje potrošače.
Naime, prema nacrtu pravilnika, kojeg je izradilo Ministarstvo, proizvođač (uvoznik) trebao bi plaćati naknade za svu nepovratnu ambalažu koju je (isporukom upakirane robe) stavio u promet, a u slučaju proizvođača pića i mlijeka naknada bi bila višestruka. Iznosila bi od 0,50 do čak 1,50 kn (ovisno o zapremini ambalaže) ako proizvođač proda više od propisane kvote u nepovratnoj ambalaži.
Usto, svaka boca, limenka ili karton bili bi dodatno opterećeni s 0,50 kn depozita (kaucije).
Pravilnikom se također propisuje da bi organizaciju sakupljanja po vrsti ambalaže i isplatu depozita (kaucije) kupcima koji nakon konzumacije vrate nepovratnu ambalažu, trebale organizirati trgovine veće od 200 četvornih metara.
Plaćanje takvih naknada, kako je istaknuo direktor GIUPAK-a Damir Brlek, dovest će do povećanja troškova proizvođača, prodavača i uvoznika.
Domaći proizvođači i uvoznici morali bi platiti administrativo određenu cijenu koja ne odražava stvarne troškove skupljanja i zbrinjavanja, a osobito bi bili diskriminirani proizvođači pića, kao i proizvođači tekućih prehrambenih proizvoda poput mlijeka, jer bi taj dodatni trošak izravno utjecao na njihovu konkurentnost.
Domaći bi trgovci, pak, trebali imati organiziran sustav sakupljanja za sve vrste ambalažnog otpada (karton, PET, staklo, limenke), što bi dovelo do povećanja troškova. Problem je, rečeno je, što sve trgovine nemaju uvjete za organizaciju ovakvih aktivnosti.
Predstavnici Udruženja istaknuli su kako gospodarski subjekti ne bježe od obveze zbrinjavanja ambalažnog otpada, ali od Ministarstva traže da uvaži pozitivna iskustva iz svjetske prakse i ne primjenjuje već dokazano loša rješenja.
Iznijeli su primjer europskih zemalja u kojima primjerice gospodarstvo samo organizira svoju organizaciju za gospodarenje ambalažnim otpadom (tzv. "Recovery organizacije) te drže kako bi se isto trebalo primijeniti i u Hrvatskoj.
Ističu kako nigdje u Europi ulogu takve organizacije na sebe nije preuzela država kao što se to želi napraviti u Hrvatskoj.
Stoga GIUPAK apelira na Ministarstvo da o ovom pitanju pokrene širu raspravu i u donošenje novih propisa uključi sve subjekte na koje će se novi propisi odražavati.
(Hina) xtp yds