Ljubičićev branitelj Tomislav Jonjić, u svom se odgovoru nije usprotivio prijedlogu da se predmet ustupi nacionalnom pravosuđu ali je najavio zalaganje da se predmet prepusti Hrvatskoj.
"Tužiteljica smatra da je predmet Paška Ljubičića prikladan za primjenu Pravila 11 bis i za ustupanje vlastima BiH da ga procsesuiraju pred svojim sudovima", navodi se u podnesku koji je Del Ponte 19. srpnja uputila predsjedniku suda Theodoru Meronu.
U podnesku se traži da Meron predmet proslijedi Vijeću za ustupanje i dodaje da će prijedlog biti detaljno argumentiran u posebnom podnesku koji će Del Ponte uputiti tom vijeću.
"Ja sam odgovorio da se ne protivim prepuštanju suđenja nacionalnom pravosuđu, ali najavljujem da ću se zalagati da bude prepušten Hrvatskoj", izjavio je u srijedu Jonjić u telefonskom razgovoru.
Taj će se zahtjev, po njegovim riječima, temeljiti na činjenici da je Ljubičić u Haag otišao iz Hrvatske 21. studenoga 2001. godine, kada je Pravilo 11 bis predviđalo da će optuženik, ako ICTY odustane od suđenja, biti vraćen državi iz koje je izručen.
Pravilo 11 bis je novelirano 2003. i 2004. kad je omogućeno vraćanje u zemlju u kojoj je zločin počinjen, odnosno u zemlju koja može organizirati primjereno suđenje.
Drugi je razlog što hrvatski Ustav zabranjuje izručenje hrvatskih državljana drugoj državi, kazao je Jonjić.
"Njegovu izručenje BiH bilo bi povreda Ustav RH jer on zabranjuje izručenje svojih državljana drugoj državi", kazao je Jonjić.
On je nabrojio i niz drugih argumenata u prilog prepuštanju predmeta hrvatskom pravosuđu, kao što su ekonomičnost postupka, branitelj u Hrvatskoj te postojanje arhiva HVO-a u Hrvatskoj.
Na upit o najvišoj mogućoj kazni ako Ljubićiću ipak bude suđeno u BiH, Jonjić je rekao da je to "jedno od otvorenih pitanja" ali da smatra kako "mu se ne može izreći veća kazna od 20 godina zatvora, iako osobno vjeruje da je to najviše 15 godina po preuzetom KZ SFRJ iz 1991., koji je vrijedio u vrijeme počinjene djela.
Na upit kako je Ljubičić primio prijedlog, Jonjić je odgovorio da je on već mjesecima spreman na to i da je "svjesno prihvatio rizik jer je alternativa bila da prizna krivnju i za ono što nikakao ne može odgovarati".
Ljubičić (39) je u pritvoru ICTY-a već tri i pol godine, od 21. studenoga 2001. te je za sada haški pritvorenik s najduljim stažom.
U izmijenjenoj optužnici od 8. travnja 2002. Ljubičića se tereti po zapovjednoj odgovornosti u 15 točaka za zločine protiv čovječnosti i kršenje ratnog prava i običaja zbog progona na političkoj, rasnoj i vjerskoj osnovi, ubojstva, prisilnog preseljavanja stanovništva, napada na civile, bezobzirnog razaranja, uništenja vjerskih objekata, pljačke javne i privatne imovine počinjenih protiv Bošnjaka na teritoriju općina Vitez i Busovača od siječnja do srpnja 1993. godine, tijekom bošnjačko-hrvatskog sukoba u BiH.
Središnja točka njegove optužnice je napad HVO-a na selo Ahmići, kod Viteza 16. travnja 1993., kada je ubijeno više od 100 Bošnjaka.
U optužnici se navodi da je "Ljubičić svojim podređenima priopćio zapovjed da sve vojno sposobne Muslimane treba ubiti a civile istjerati". Također ga se tereti za udio u planiranju vojne operacije te za izravno sudjelovanje u napadu na Ahmiće.