HINA - Financijski servis
Kretanja u hrvatskoj robnoj razmjeni s inozemstvom u prvih pet mjeseci ove godine karakterizira brži rast uvoza od izvoza, pa je uslijed toga povećan i robni deficit koji je dosegnuo gotovo 3,9 milijardi američkih dolara, a pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 47,3 posto. U usporedbi sa istim razdobljem prethodne godine izvoz, izražen u američkim dolarima, povećan je za 11,6 posto, uvoz za 14,6 posto, a deficit za relativno visokih 17,4 posto, pri čemu je približno 6 posto tog rasta proizašlo iz pada tečaja dolara prema euru i kuni. Po podacima Državnog zavoda za statistiku, u prvih pet mjeseci ove godine iz Hrvatske je izvezeno roba u vrijednosti od 3,48 milijardi dolara, odnosno 19,9 milijardi kuna, dok je uvoz iznosio 7,36 milijardi dolara odnosno 42,1 milijardu kuna. Vanjskotrgovinski deficit tako je iznosio 3,88 milijardi dolara, odnosno 22,2 milijarde kuna. Izvoz je u znatnoj mjeri bio pod utjecajem ostvarenja izvoza brodova, koji je u prvih pet mjeseci ove godine iznosio 352 milijuna dolara, što je za 34,6 posto manje nego u istom prošlogodišnjem razdoblju, napominju analitičari Hrvatske gospodarske komore u mjesečniku "Gospodarska kretanja". Pritom treba imati u vidu da je u prošloj godini zabilježena najveća vrijednost izvezenih brodova od 1991. godine, u visini 1,1 milijardu dolara. Brodovi su pojedinačno najveći hrvatski izvozni proizvod, s prosječnim udjelom od 14,5 posto u ukupnom izvozu u posljednjih pet godina. Izvoz je bez brodova pak u prvih pet mjeseci ove godine povećan za 21,3 posto, dok je to povećanje u istom razdoblju 2004. godine iznosilo 19,6 posto. Na povećanje ukupnog izvoza, za 362 milijuna USD, najviše je utjecao izvoz hrane i pića (s porastom za 46,8 posto na 270,4 milijuna dolara), naftnih derivata (rast za 36,1 posto na 306,6 milijuna USD), strojeva i uređaja (povećanje za 44,9 posto na 246 milijuna USD) te kemikalija i kemijskih proizvoda (rast za 27,6 posto na 346 milijuna USD). Kod uvoza je zabilježena nešto manja stopa rasta nego u prvih pet mjeseci prošle godine, no ako se eliminira utjecaj pada tečaja dolara uvoz je u ovoj godini rastao brže. Tako stope rasta uvoza u kunama pokazuju da je u prvih pet mjeseci ove godine uvoz povećan za 6,8 posto, a u prvih pet mjeseci prošle godine za 4,4 posto. Najveći utjecaj na rast uvoza, za 938 milijuna dolara, imali su uvoz sirove nafte i zemnog plina (koji je iznosio 649 milijuna dolara, što je porast od 51,7 posto. Slijedi uvoz kemikalija i kemijskih proizvoda (819 milijuna USD, rast za 15,4 posto), metala (474 milijuna sa rastom od 27,4 posto), koksa i naftnih derivata (200 milijuna, što je za 70,9 posto više nego u prvih pet mjeseci lani) te električne energije (116 milijuna dolara ili 72,6 posto više). Iz podataka o strukturi izvoza i uvoza po granama NKD-a primjetno je pak da se najveći dio deficita robne razmjene u prvih pet mjeseci ove godine ostvarivao u proizvodnji motornih vozila, odnosno, nastao je kao posljedica uvoza automobila. Uvoz motornih vozila u prvih pet mjeseci ove godine iznosio je 718 milijuna dolara (rast za 2,4 posto). Pored toga, velik dio deficita nastao je zbog velikog uvoza odnosno znatno manjeg izvoza od uvoza sirove nafte, strojeva i uređaja te kemikalija i kemijskih proizvoda. Istodobno je malo grana kod kojih je ostvaren suficit. Najveći suficit zabilježen je kod proizvodnje koksa i naftnih derivata (od 106 milijuna USD) i brodova (suficit od 79 milijuna USD), a pozitivan saldo imali su još i proizvodnja duhanskih proizvoda (41 milijun USD), proizvodnja odjeće te dorada i bojenje krzna (38 milijuna), proizvodnja drva i proizvoda od drva bez namještaja (36 milijuna USD) te ribarstvo (19 milijuna dolara).