HINA - Financijski servis
Sporiji rast ekonomske aktivnosti u prvom ovogodišnjem tromjesečju jedan je od razloga rebalansa ovogodišnjeg proračuna koji predviđa i 786 milijuna kuna manje ukupne proračunske prihode, a preraspodjela oko milijardu kuna proračunskog novca na rashodnoj bi strani više trebala 'donijeti' resorima gospodarstva, rada i poduzetništva, obitelji i branitelja, znanosti i obrazovanja, te pravosuđa, dok će najveća smanjenja zahvatiti resore financija, zdravstva, poljoprivrede, MUP i MORH.
Usporena gospodarska dinamika u prvom kvartalu jedan je od razloga zbog kojih je i Ministarstvo financija na niže revidiralo prvotnu projekciju gospodarskog rasta - sa 4,4 na 3,7 posto.
Na tom su rastu temeljeni i ukupni prihodi proračuna koji bi u ovoj godini iznosili 85,57 milijardi kuna, što je povećanje od 6,3 posto u odnosu na prošlu godinu, ali i 0,9 posto manji od prvotnog plana.
Najveće smanjenje na prihodnoj strani kod poreznih prihoda je od PDV-a kojim će se ubrati 1,07 milijardi kuna manje. Ukupno se od PDV-a u ovoj godini planira prihod od 31,7 milijardi kuna, što je porast od 6,2 posto u odnosu na prošlogodišnje ostvarenje, ali je i 3,3 posto manje od prvotnog plana, predviđeno je rebalansom čiji je prijedlog Vlada ovaj tjedan uputila Saboru.
Usporena gospodarska dinamika odrazit će se i na prihode od trošarina kod kojih se planira smanjenje od 677 milijuna kuna, pa bi ukupan prihod od trošarina umjesto 8,9 milijardi bio smanjen na 8,2 milijarde kuna.
Tako država očekuje u ovoj godini od trošarina na naftne derivate naplatiti gotovo isto kao i lani, a u odnosu na prvotni plan to bi bilo manje za 347 milijuna kuna. Manje se planira i od trošarina na pivo (za 200 milijuna), te na duhanske prerađevine (za 183 milijuna kuna).
Ubiremo više od tih prihoda (PDV i trošarine) nego prošle godine, ali ne kako je bilo planirano projekcijama temeljenim na 2004., pa smo se odlučili za konzervativniji pristup kako potkraj godine ne bi bilo teškoća, izjavio je početkom tjedna ministar financija Ivan Šuker.
Resor financija smanjio je i prvotne projekcije rasta prihoda od doprinosa, pa se od mirovinskog, zdravstvenog i doprinosa za zapošljavanje očekuju prihodi od 31,5 milijardi kuna, što je 833 milijuna kuna manje nego li je planirano prilikom donošenja proračuna.
No, više nego li je planirano država bi trebala ubrati od poreza na dobit. Plan povećanja za 582 milijuna kuna, financijaši temelje na dobrom ostvarenju tog prihoda u ovoj, te dobrim financijskim pokazateljima poduzeća u prošloj godini.
Umjesto ranije planiranih 1,18 milijardi kuna rebalans predviđa da bi se po osnovi prihoda od imovine prikupilo 2,16 milijardi kuna, što je 981 milijun, ili čak 83 posto više od prvog plana.
Tom povećanju najviše bi trebao doprinijeti rast prihoda od dividende, koji se sada planira u iznosu od 1,5 milijardi kuna, što je 849 milijuna kuna više od prvotnog plana.
Prema medijskim špekulacijama, najveći dio toga novca država planira prikupiti kao dividendu od dobiti HT-a u prošloj godini.
Na rashodnoj strani preraspodijelit će se nešto više od milijarde kuna proračunskog novca.
Tako će se na jednoj strani uštedjeti na troškovima za nabavu nefinancijske imovine, odnosno smanjenjenju izdataka za neke kapitalne projekte koji još nisu ni počeli i to u iznosu 295,9 milijuna kuna. 'Kresanje' bi zahvatilo i materijalne troškove, pomoći za inozemstvo, razne naknade građanima, subvencije, financijske i ostale rashode, te donacije i kapitalne pomoći.
Tako ušteđen novac preraspodijelit će se za mirovine i plaće, subvencije stambene štednje, povećanje izdataka za naknade za nezaposlene, trajnih prava branitelja.
Iz toga su vidljivi i resori koji mogu računati na povećanje, odnosno smanjenje, pa povećanje izdataka za mirovine znači i da će Ministarstvo gospodarstva i rada raspolagati sa oko 320 milijuna kuna više novcašto će u 2005. biti ukupno 26,3 milijarde kuna.
Ministarstvu obitelji i hrvatskih branitelja proračun će se povećati za 140,5 milijuna kuna, ili na ukupno 6,1 milijardu, dok će Ministarstvo znanosti i obrazovanja raspolagati sa ukupno 8,9 milijardi kuna, ili sa 243,8 milijuna kuna više, a to je povećanje usmjereno osnovnom školstvu.
Na povećanja mogu računati i Ministarstvo pravosuđa (27 milijuna kuna više), kao i Ured pučkog pravobranitelja (povećanje za 672 tisuća kuna).
Nasuprot tim resorima, smanjenje će zahvatiti resor financija i to u iznosu 272 milijuna kuna, pa će ukupno raspolagati sa 21,4 milijarde kuna, dok će resor zdravstva raspolagati s ukupno 17,9 milijardi kuna, ili 226 milijuna kuna manje.
Kod Ministarstva poljoprivrede rebalans predviđa smanjenje od 130,8 milijuna kuna, a za nešto više od tri posto bit će manji i proračuni MUP-a i MORH-a koji će dobiti 90, odnosno 84 milijuna manje nego li je prvotno bilo planirano.
Rebalans će značiti i manje novca za niz drugih resora, kao i za Vladu (smanjenje za 14,7 milijuna kuna), Hrvatski Sabor (za 9 milijuna), Ured predsjednika (za 2 milijuna kuna), itd.
Tek je nekoliko proračunskih korisnika koje rebalans proračuna neće zahvatiti, među njima npr. i ministarstvo mora, Obavještajnu i Protuobavještajnu agenciju, Agenciju za zaštitu tržišnog natjecanja, ili Hrvatski centar za razminiranje.