HINA - Financijski servis
a) Indeksi na najznačajnijim svjetskim burzama u 12:00
Burza / Indeks TRENUTNI ZATVARANJE
--------------------------------------------------
New York/DJIA 10.609,11 10.623,07
Tokyo/NIKKEI 11.488,74 11.483,35
London/FTSE-100 5.080,20 5.072,00
Frankfurt/DAX 30 4.599,59 4.586,86
--------------------------------------------------
Američki burzovni indeksi u ponedjeljak su završili poslovanje u blagom minusu pod utjecajem skoka cijena nafte na rekordne razine, koji je izazvao zabrinutosti glede njihova učinka na korporativne zarade i osobnu potrošnju, te pod pritiskom slabljenja dionica Boeinga i eBaya.
Njujorški Dow Jones oslabio je 0,13 posto, spustivši se na 10.609 bodova. Tehnološki Nasdaq indeks oslabio je 0,09 posto, na 2.088 bodova. Dow Jones indeks prekinuo je sedmi uzastopni dan rasta, dok je Nasdag završio u minusu po prvi put u zadnjih pet dana trgovanja burze.
Američke dionice našle su se pod pritiskom zabrinutosti izazvane skokom cijena nafte na rekordne razine, pri čemu su na američkom tržištu one dosegnule 59,52 dolara po barelu.Rastuće cijene nafte općenito su negativne za dionice, budući da povećavaju troškove kompanijama, pogađaju zarade i smanjuju osobnu potrošnju.
"Tržište je izbačeno iz ravnoteže zbog skoka cijena nafte a povrh toga imamo komentar dužnosnika američke središnje banke Fed kako oni još nisu završili s podizanjem kamatnih stopa, te vodeće pokazatelje koji bilježe pad veći od očekivanog", ukratko je komentirao predsjednik Awad Asset Managementa Jim Awad.
Fed-ov odmjereni tempo podizanja kamatnih stopa za četvrtinu postotnog boda i nadalje je odgovarajući i bilo bi prerano govoriti da se bliži kraj takvoj strategiji, kazao je predsjednik Fedove podružnice u Richmondu Jeffery Lacker.
Na strani gubitnika našao se američki proizvođač zrakoplova Boeing, čije su dionice oslabile 1,5 posto nakon što je Air Canada, iz sastava ACE Aviation Holdings, objavio da je otkazao narudžbu vrijednu šest milijardi dolara od toga američkog diva. Pad njegovih dionica najviše je pridonio slabljenju Dow Jones indeksa.
Oslabile su i dionice eBaya, nekih dva posto, pritisnuvši Nasdaq indeks, pod utjecajem zabrinutosti da bi Google Inc. mogao ponuditi uslugu "online wallet" radi konkuriranja eBayovom PayPalu.
Europski burzovni indeksi spustili su se s najviših razina u zadnje tri godine ponajviše zbog skoka cijena nafte, no njihove su gubitke ograničili dobitci u naftnom sektoru, predvođeni BP-om i Shellom. Londonski Ftse indeks oslabio je 0,11 posto, na 5.072 boda. Frankfurtski DAX indeks spustio se 0,38 posto, završivši na 4.586 bodova.
Cijene europskih dionica u utorak su se približile novim najvišim razinama u zadnje tri godine uslijed klizanja cijena nafte s rekordno visokih razina i slabljenja eura koji je pomogao jačanju dionica izvoznika.
Londonski Ftse indeks do podneva je ojačao 0,16 posto, na 5.080 bodova. Frankfurtski DAX indeks dobio je na vrijednosti gotovo 0,3 posto, dosegnuvši 4.599 bodova.
Od najvećih dobitnika izdvajaju se veliki izvoznici automobila, predvođeni Volkswagenom, čije su dionice ojačale 1,1 posto uslijed novog jačanja dolara. Euro se spustio prema najnižoj razini u zadnjih devet mjeseci u odnosu na dolar uslijed rasta očekivanja o smanjenju kamatnih stopa u eurozoni nakon što je švedska središnja banka značajnije smanjila ključne kamatne stope.
Među dobitnicima je bila i dionica farmaceutske tvrtke GlaxoSmithKline, na dobitku od 1,57 posto, nakon što je investicijska banka Merril Lynch izdala pozitivno izvješće o tom europskom farmaceutskom divu.
"Svjedoci smo vrlo lijepog oporavka, podržanog prilično solidnim temeljnim odnosima na tržištu, a teoretski se nalazimo u poziciji postizanja novih rekordnih razina, no niz kratkoročnih neizvjesnosti prisutnih na tržištu mogle bi potaknuti male tržišne korekcije", kazao je analitičar SG Asset Managementa Eric Mijot.
Cijene nafte i dalje zadaju glavobolje ulagačima nakon njihova skoka na gotovo rekordnih 60 dolara po barelu, pojačavajući zabrinutosti glede korporativnih zarada i osobne potrošnje. No dobitonosne prodaje koje su potom uslijedile rezultirale su njihovim blagim spuštanjem ispod 59 dolara po barelu, pomogavši u utorak oporavku europskih dionica.
No, u uzlaznom trendu nisu sudjelovali bazični proizvođači uslijed strahovanja od prevelike ponude. Investicijska banka CSFB pozvala je na kratkoročni oprez u pogledu sektora čelika i snizila rejting dionicama ThyssenKruppa. Njegove su dionice pri tome oslabile dva posto a njegova rivala Arcelora oko 2,2 posto.
Indeks Tokijske burze Nikkei ojačao je 0,05 posto, dosegnuvši 11.488 bodova na zatvaranju.
b) Tečajevi najznačajnijih svjetskih valuta u 12:00
TRENUTNI NAJVIŠI NAJNIŽI
-------------------------------------------------
Euro/USD 1,2090 1,2159 1,2089
USD/JPY 109,32 109,51 109,22
GBP/USD 1,8186 1,8255 1,8167
USD/CHF 1,2761 1,2761 1,2691
-------------------------------------------------
Euro je u utorak na deviznim tržištima oslabio prema američkom dolaru uslijed učestalih špekulacija da bi Europska središnja banka (ECB) mogla sniziti ključne kamatne stope nakon što se na njihovo značajnije rezanje odlučila švedska središnja banka.
Euro je oslabio oko jedan posto prema dolaru te se njime trenutno trguje po tečaju od 1,209 dolara. Osim dobitaka prema euru, dolar je ojačao i prema jenu, nekih 0,5 posto, dosegnuvši 109,32 jena.
Slabljenje eura izazvano je intenziviranjem špekulacija o snižavanju kamatnih stopa u Europi, kazao je ekonomist Calyona Mitul Kotecha. "Pritisak na ECB da smanji kamatne stope nedvojbeno jača", dodao je.
Potaknute novinskim izvješćima koja citiraju izvore u ECB-u, početkom tjedna proširile su se glasine da središnja banka konačno razmatra mogućnost smanjenja kamatnih stopa. To je pritisnulo euro, ionako već pod pritiskom neuspjelog dogovora o prijedlogu EU proračuna za razdoblje od 2007. do 2013. na summitu EU-a prošlog vikenda.
Švedska središnja banka u utorak je, naime, objavila da će smanjiti svoju ključnu kamatnu stopu za 0,5 postotnih bodova, više od očekivanja tržišta, na povijesno niskih 1,5 posto, navodeći kao razlog slabe izglede za gospodarski rast u eurozoni i u Švedskoj. Riksbank je također revidirala naniže svoje procjene rasta za 2005. i 2006. s prijašnjih 3,2 posto u obje godine na 1,9 posto u ovoj i 2,7 posto u idućoj godini.
Dok se ECB suočava sa zahtjevima za smanjenjem ključnih kamatnih stopa s aktualnih dva posto radi poticanja anemičnog gospodarskog rasta u eurozoni, američka središnja banka Fed sprema se nastaviti s odmjerenim podizanjem kamatnih stopa sa sadašnjih tri posto na mogućih četiri posto do kraja godine.
"Veće od očekivanog sniženje kamatnih stopa u Švedskoj možda će probuditi ECB iz mrtvila", zaključio je ekonomist Kotecha.
c) iznos LIBOR-a na dan:
----------------------------------------------------
jedan jedan tri šest
datum tip tjedan% mjesec% mjeseca% mjeseci%
----------------------------------------------------
21.06. USLIB 3,10 3,28 3,44 3,64
21.06. EULIB 2,09 2,10 2,10 2,10
----------------------------------------------------