ZAGREB - Članovi hrvatske Vlade na današnjoj bi sjednici mogli analizirati učinke kratkoročnih mjera za suzbijanje sive ekonomije, a hoće li tako i biti, odlučit će Uži kabinet koji se sastaje prije Vladine popodnevne sjednice. Plan mjera za suzbijanje sive ekonomije Vlada je utvrdila koncem prošle godine, a uključivao je sprječavanje utaje poreza, šverca cigaretama i naftom, osnaživanje režima prisilne naplate, brzo procesuiranje kaznenih i prekršajnih prijava itd. Pred Užim kabinetom naći će se i prijedlog mjera za rješavanje poremećaja na tržištu svježeg sirovog mlijeka. Upućena su mu i izvješća o provedbi plana intervencija u zaštiti okoliša u 2004. te o radu na projektu uvođenja bio-diesela. O mišljenju Užeg kabineta ovisit će i hoće li Vlada danas odlučivati o strategiji razvoja unutarnje financijske kontrole u javnom sektoru.
ZAGREB - Slobodanu Davidoviću, osumnjičenom da je kao pripadnik srpske specijalne jedinice "Škorpioni" sudjelovao u ubojstvu nekolicine Bošnjaka nakon pada Srebrenice, određen je jednomjesečni pritvor i protiv njega je pokrenuta istraga. Odluku o pokretanju istrage i pritvoru donio je jučer istražni sudac zagrebačkog Županijskog suda Mirko Klinžić zbog opasnosti od bijega, utjecaja na dokaze i svjedoke, i jer je riječ o kaznenom djelu (ratnom zločinu protiv civilnog stanovništva) za koje je predviđena kazna zatvora veća od osam godina. Osumnjičeni Slobodan Davidović branio se šutnjom u nazočnosti branitelja po službenoj dužnosti. Davidovića se tereti da je s još nekoliko pripadnika "Škorpiona" ubio šestoro Bošnjaka zarobljenih u Srebrenici 1995. Amaterski snimak tog zločina nedavno je prikazan na suđenju Slobodanu Miloševiću u Haagu, a kasnije i u javnosti nakon čega su uslijedila uhićenja osumnjičenih. Uz Davidovića, do sada su uhićena još petorica pripadnika "Škorpiona" i to u Srbiji i Crnoj Gori, a za dvojicom se još traga.
ZAGREB - Ministarstvo financija i Hrvatska narodna banka (HNB) u zajedničkom su priopćenju odbacili tvrdnje iznijete u najnovijem broju tjednika "Nacionalu" vezane uz stanje javnih financija i djelokrug središnje banke, naglašavajući da država uredno otplaćuje vanjski i unutarnji dug. "Potpuno je netočna informacija da je prije tri tjedna uslijedila blokada Državne riznice zbog navodnog dospijeća 350 milijuna eura inozemnog kredita. Do navodnog dospijeća nije došlo, niti se Ministarstvo financija zbog njega zadužilo tajnim izdavanjem obveznica na tržištu novca u Austriji", navodi se u zajedničkom priopćenju ministar financija Ivan Šuker i guverner HNB-a Željko Rohatinski. Također se ističe da Republika Hrvatska uredno otplaćuje vanjski i unutarnji dug, a sva plaćanja iz proračuna odvijaju se sukladno zakonski određenim prioritetima. "Sve ostale ocjene i tvrdnje iznijete u tekstu, a vezane uz javne financije i monetarnu politiku, također odbacujemo kao potpuno neutemeljene i zlonamjerne", naglašava se u zajedničkom priopćenju kojim Ministarstvo i HNB reagiraju na tekst objavljen u tjedniku "Nacional" pod naslovom "Špekulanti spasili Hrvatsku od bankrota".
ZAGREB - U kaznenopravnoj analizi haaške optužbe za 'zajednički zločinački pothvat' u akciji "Oluja" protiv visokih hrvatskih dužnosnika i vojnih zapovjednika, profesor prava na Yaleu Mirjan Damaška nazvao je "eksperimentom u kaznenopravnom laboratoriju u kojem su Hrvati pokusni kunići". Damaška je, na znanstvenom skupu održanom jučer na zagrebačkom Pravnom fakultetu, rekao da pojam 'zločinačkog pothvata' odgovara nekim potrebama Haaškog suda, jer je problem uhvatiti stvarnog počinitelja. Problem sa zajedničkim zločinačkim pothvatom, kako se on sada formulira, je krajnje neodređen pojam, pogotovo u onom dijelu gdje se kaže da taj pothvat može sam po sebi biti događaj koji sam po sebi nije kriminalan, ali u sebi sadrži kriminalno djelo, rekao je prof. Damaška. Također je kazao da je, prema Statutu haaškog suda, pojam o neizravnoj kaznenoj odgovornosti izveden iz kaznene odgovornosti i da je to postalo "omiljeno oružje" Haaškog tužiteljstva. Prof. Damaška naglasio je kako se u praksi javlja problem primjene tog instituta i dokazivanja vertikalne odgovornosti. Kritički se osvrnuo i na pojam zajedničke zapovjedne odgovornosti, ocjenivši da se njome ukida razlikovanje između individualne i kolektivne krivnje koja postaje rastezljiv pojam.
ZAGREB - Djelatnik Caritasova doma za nezbrinutu djecu u Brezovici uhićen je jučer zbog sumnje da je počinio kažnjivo djelo bluda te je nakon kriminalističke obradbe sproveden u Istražni centar zagrebačkoga Županijskog suda, potvrdio je sinoć Hini Davor Tor iz Odjela za odnose s javnošću i analitiku zagrebačke Policijske uprave. Nije želio otkriti njegov identitet, niti reći zbog čega se uhićenik točno tereti, najavivši da će više pojedinosti javnosti biti poznato danas (u srijedu). Odlukom dežurne istražne sutkinje Ljubice Magdalenić saslušanje je odgođeno za ujutro, a osumnjičenik je noć proveoi u pritvoru zagrebačoga Okružnoga zatvora u Remetincu. Sutkinja također sinoć nije željela ništa reći o uhićeniku i naravi kažnjiva djela za koje ga sumnjiči policija.
ZAGREB - Zaposlenicima srednjoškolskih ustanova koji su se 9. lipnja odazvali štrajku ipak će biti plaćena dnevnica za taj dan, odlučilo je ministar znanosti, obrazovanja i športa Dragan Primorac. Ministar se odlučilo na ovaj potez u dobroj volji i vjeri u nastavnike te imajući u vidu interese učenika i njihovih roditelja, navodi se u jučerašnjem priopćenju iz Ministarstva.
ZAGREB - Tridesetdeveti Zagrebački salon, reprezentativna godišnja izložba suvremenoga hrvatskog likovnog stvaralaštva, otvorena je sinoć u Domu Hrvatskog društva likovnih umjetnika u Zagrebu. Ovogodišnji Zagrebački salon zamišljen je kao kritički pregled suvremenoga stvaralaštva likovnih umjetnika, a ove su godine zastupljene vizualne umjetnosti. Koncipirao ga je povjesničar umjetnosti i likovni kritičar Mladen Lučić, koji je i odabrao naziv za tu likovnu priredbu - "Umjetnost je medij". Na Salonu izlažu ukupno 54 umjetnika. Na svečanu otvorenju dodijeljene su i nagrade Salona. Veliku nagradu od 22.000 kuna dobio je Ivan Faktor za rad "Kangaroo court". Tri ravnopravne nagrade od po 8000 kuna dodijeljene su Damiru Sokiću za rad "Čekanje", Milivoju Bijeliću za rad "Powered bye.go" i Alenu Florinčiću za djelo "Bez naziva". Ocjenjivački sud hrvatske sekcije AICA-e (sekcija likovnih kritičara) dodijelio je nagradu Tomislavu Buntaku. Vizualni identitet 39. zagrebačkog salona osmislile su mlade dizajnerice Dora Bilić i Tina Mueller.
ZAGREB - Odbor za podjelu državnih nagrada za znanost objavio je imena 26 dobitnika nagrada za 2004. Nagradama za životno djelo nagrađeni su akademik Željko Kućan (prirodne znanosti), Milivoj Boranić (biomedicinske znanosti), Zijad Haznadar (tehničke znanosti), akademik Slavko Matić (biotehničke znanosti), Ante Pažanin (društvene znanosti) i akademik Stjepan Babić. Godišnje nagrade za znanost dobili su Kata Majerski-Mlinarić, Eduard Marušić Paloka, Goran Pichler, Hrvoje Banfić, Renata Mažuran, Dorotea Muck-Šeler, Jure Radić, Božidar Šantek, Zlatko Šatović, Anka Mišetić, te akademici Vladimir Marković i Vojimir Vinja. Matko Marušić, Zvonimir Štafa i Vesna Vučevac Bajt, nagrađeni su godišnjom nagradom za popularizaciju znanosti. Godišnja nagrada znanstvenim novacima pripala je Nikoli Basariću, Danijelu Pavkoviću, Kseniji Burgo, Goranu Markoviću i Tomislavu Galoviću.
ZAGREB - Perzijski prijevod "Čudnovatih zgoda šegrta Hlapića" Ivane Brlić Mažuranić, omiljenog dijela hrvatske dječje književnosti, predstavljeno je jučer u zagrebačkoj Gradskoj knjižnici. Hlapićeve zgode na perzijski je jezik, "farsitu", koji u Iranu govori 70 milijuna ljudi, prevela Achtar Etemadi. Knjigu je prevela po esperantskom izdanju koje je izdao Hrvatski savez za esperanto. Zaslugom Hrvatskog saveza za esperanto, Hlapić je doživio prijevod s esperantskog i na japanski, a uskoro se očekuju i prijevodi na kineski i bengalski, kazala je Štimec. Perzijsko izdanje bogato je ilustrirao iranski grafičar Mohamad Reza Lavasani. Čudnovate zgode šegrta Hlapića s izvornog hrvatskog jezika prevedene su na češki, slovenski, njemački, makedonski rumunjski i španjolski jezik.