NEW YORK - Glavna tužiteljica Haškog suda (ICTY) Carla del Ponte i njegov predsjednik Theodor Meron izvijestit će u ponedjeljak Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda o radu Suda i suradnji pojedinih zemalja sa Sudom, uključujući Hrvatsku. Del Ponte i Meron će usmeno izložiti svoja izvješća pred 15-članim Vijećem sigurnosti. Del Ponte je u pisanom izvješću Vijeću, koje je UN objavio prošloga tjedna, rekla kako se unatoč potencijalno obećavajućem početku akcijskog plana hrvatske Vlade za pronalaženje odbjeglog generala Ante Gotovine, suradnja Hrvatske s Haškim sudom "zasada, ipak, ne može opisati kao potpuna".
Punu suradnju Hrvatske u rješavanju problema Gotovine, posljednjeg otvorenog pitanja između Haškog suda (ICTY) i Zagreba, Europska unija je postavila kao ključni uvjet za početak pregovora s Hrvatskom o članstvu, koji su u ožujku ogođeni zbog nedostatka suradnje. Meron je u svom pisanom izvješću rekao da je suradnja Hrvatske ostala ista kao i u prethodnom izvješću, "dobra izuzev uhićenja i izručenja Ante Gotovine".
U izvješću Del Ponte piše o suradnji Hrvatske i Tužiteljstva u dva poglavlja, vezana za razdoblje prije i nakon početka akcijskog plana za lociranje Gotovine. U prvom konstatira da u odnosu na posljednje izvješće Vijeću sigurnosti u studenom 2004. "ne može izvijestiti o znatnijem napretku u naporima hrvatskih vlasti" da "lociraju, uhite i prebace Antu Gotovinu" u Den Haag. Kaže da ti napori nisu bili "ni usredotočeni niti uvjerljivi", da se može sumnjati u "istinsku spremnost" hrvatskih vlasti da uhite bjegunca, te da je Zagreb davao prednost njegovoj dragovoljnoj predaji. U drugom poglavlju, posvećenom akcijskom planu hrvatske Vlade za lociranje Gotovine koji se povodi od 26. travnja, Del Ponte kaže da "ukoliko bude provođen s potrebnom odlučnošću, taj akcijski plan ima potencijal da nanese snažan udarac Gotovininim mrežama potpore i osigura detaljne obavještajne podatke o boravištu bjegunca".
LUXEMBOURG - Radna skupina EU-a pripremila je u nedjelju poslijepodne u Luxembourgu za sutrašnji sastanak ministara vanjskih poslova EU-a "nešto povoljniju ocjenu" o hrvatskoj suradnji s Haškim sudom (ICTY), doznaje se iz diplomatskih izvora. Na jednosatnom sastanku u Luxembourgu, ad hoc radna skupina EU-a za procjenu hrvatske suradnje s Haškim sudom razmatrala je posljednje pismo i izviješće glavne haške tužiteljice Carle del Ponte. Prema diplomatskim izvorima, ocjena koju će radna skupina u ponedjeljak predočiti Vijeću ministara "nešto je povoljnija" od one sa zadnjeg sastanka radne skupine 26. travnja, te se može očekivati da će se Vijeće ministara vratiti pitanju otvaranju pristupnih pregovora s Hrvatskom na svom sljedećem sastanku 18. srpnja u Bruxellesu. Na sastanku u nedjelju sudjelovali su ministri vanjskih poslova Luksemburga i Austrije, Jean Asselborn i Ursula Plassnik, povjerenik za proširenje Olli Rehn, izaslanik visokog predstavnika za vanjsku i sigurnosnu politiku Javiera Solane Stefan Lehne i britanski veleposlanik pri EU-u John Grant. Uoči sastanka, ministar Asselborn je izjavio da će radna skupina analizirati pismo Carle del Ponte u kontekstu odluke EU-a iz prosinca prošle godine kada je odlučeno da se sazove bilateralna međuvladina konferencija radi otvaranja pristupnih pregovora s Hrvatskom, pod uvjetom pune suradnje s ICTY-em.
"Hrvatskoj su vrata otvorena, a što se tiče uvjeta potrebno je učiniti nešto konkretnije. Stvari idu u dobrom smjeru, naći ćemo rješenje u mjesecima koji dolaze", rekao je Asselborn.
STOCKHOLM - Bivšem iračkom predsjedniku Sadamu Huseinu trebalo bi se suditi u neutralnoj zemlji, po mogućnosti u Švedskoj, a ne u Iraku, rekao je u nedjelju jedan od Sadamovih odvjetnika. "Pozivamo iračku vladu i tužiteljstvo da njegovo suđenje, ako suđenja uopće bude, održi ne u Iraku, gdje nije sigurno, već u Dan Haagu, ili u Švedskoj, ili u Austriji, ili čak u Švicarskoj", rekao je odvjetnik Giovanni di Stefano.
"Ja bih najradije izabrao Švedsku - gdje je najvjerojatnije da bismo dobili pošteno suđenje, te gdje bi, u slučaju da bude bude suđen i osuđen, što nije vjerojatno, naš klijent mogao odmah otići u švedski zatvor", rekao je odvjetnik za švedsku televizijsku postaju SVT. Specijalni irački sud, osnovan 2003. za provođenje procesa protiv najviših dužnosnika svrgnutog iračkog režima, prošlog je tjedna priopćio da još uvijek nije određen datum početka suđenja Sadamu Huseinu, koji je uhićen u prosincu 2003. godine.
BAGDAD - U dvjema odvojenim eksplozijama bombi u zapadnom Bagdadu poginula su četiri američka vojnika, izvijestila je u nedjelju američka vojska. U svakoj su eksploziji poginula dvojica vojnika. Incidenti su se dogodili na sličan način - u trenutku prolaska vozila s američkim vojnicima aktivirana je eksplozivna naprava.
PARIZ - Francuska novinarka Florence Aubenas, koja je 157 dana držana kao talac u Iraku, doputovala je u nedjelju u zračnu luku Villacoublay nedaleko od Pariza, gdje ju je dočekao francuski predsjednik Jacques Chirac zajedno sa svojom obitelji. Aubenas (44), novinarka francuskog lista Liberation koja je 5. siječnja oteta nakon što je napustila svoj hotel u Bagdadu, oslobođena je u subotu. S njom je bio otet i njezin vozač Hussein Hanun al-Saadi koji je također u subotu oslobođen.
WASHINGTON - Bijela kuća u nedjelju je objavila da postoje "značajni" poslijeratni planovi za Irak, te osporava karakter memoranduma britanskog premijera Tonya Blaira, objavljenog osam mjeseci prije invazije na Irak, u kojemu se izražava bojazan da će okupacija biti dugotrajna. U 'briefing' materijalu zaključuje se da američka vojska nije odgovarajuće pripremljena za, kako se navodi u memorandumu, "dugotrajnu i skupu" poslijeratnu okupaciju Iraka, piše list Washington Post u nedjeljnom izdanju. "Ne slažemo se s karakterom (Blairova memoranduma). Postoje značajni poslijeratni planovi", izjavio je glasnogovornik Bijele kuće David Almacy. Memorandum pokazuje da najviši britanski dužnosnici smatraju da je za administraciju američkog predsjednika Georga W. Busha rat u Iraku bio neizbježan, ali i tvrde da je "premalo promišljala o posljedicama i kako se s njima nositi".
CARACAS - Venecuela će tužiti SAD međunarodnom sudu ako ne izruči 77-godišnjeg Kubanca kojega Caracas traži zbog dizanja u zrak kubanskog zrakoplova 1976., izjavio je u nedjelju venecuelanski predsjednik Hugo Chavez. U televizijskom obraćanju, Chavez je rekao da američke vlasti nemaju nikakav izgovor da ne izruče Luisa Posadu Carrilesa, naturaliziranog Venecuelanca i bivšeg doušnika CIA-e koji je 1985. pobjegao iz venecuelanskog zatvora. Posada, koji je prošlog mjeseca uhićen u Miamiju, trebao bi se, prije svega, u ponedjeljak pojaviti na američkom sudu u El Pasu (Teksas) i suočiti se s optužbama da je ilegalno ušao u SAD. Venecuela i Kuba optužuju Posadu za bombaški napad na kubanski zrakoplov pri čemu su poginule 73 osobe. On odbacuje bilo kakvu povezanost s napadom i poziva se na odluku venecuelanskog vojnog suda koji ga je ranih 1980-ih oslobodio optužbi.
RIM - Poziv Rimokatoličke crkve za bojkot nedjeljnog talijanskog referenduma o liberalnijem pristupu potpomognutoj oplodnji očito je urodio plodom - na kraju prvog dana dvodnevnog glasovanja na birališta je izašlo tek 18,7 posto građana. Referendum je počeo u nedjelju u 6 sati ujutro i trajat će do 13 sati u ponedjeljak, a njegovi će rezultati biti valjani jedino ako na birališta izađe više od 50 posto građana. Ukoliko se u ponedjeljak ne dogodi velik obrat u odazivu građana, referendum, kojim se traži ukidanje restriktivnog zakona kojega je talijanski parlament izglasao u veljači prošle godine i po kojemu se potpomognuta oplodnja dopušta samo neplodnim parovima te zabranjuje zamrzavanje embrija i medicinsko istraživanje na njima, bit će osuđen na propast.
BERLIN Nekoliko desetaka tisuća ljudi u 266 gradova diljem svijeta sudjelovalo je u nedjelju u koordiniranim prosvjedima s ciljem da međunarodna zajednica obrati više pozornosti borbi protiv gladi u svijetu. Pod sloganom "Walk the World" sudionici su u 87 zemalja svijeta nastojali privući pozornost svjetskih moćnika na velik broj djece koja diljem svijeta umire od gladi. Prosvjednici su istodobno prikupljali i novac, a cilj im je bio prikupiti oko 2,5 milijuna dolara za UN-ov Svjetski program za hranu (WFP). U prošlogodišnjem okupljanju u kojemu je sudjelovalo oko 40.000 ljudi prikupljeno je milijun dolara.
BEČ - Koncertom Hrvatskog baroknog ansambla u dvorani Salvator, u Beču je u nedjelju završila kulturna manifestacija "Festival hrvatske glazbe u Beču", tijekom koje je od 1. lipnja izvedeno 13 glazbenih priredbi, od klasične, preko folklorne glazbe, do jazza. Hrvatski barokni ansambl izveo je u nedjelju navečer u Beču, između ostalih, djela Vinka Jelića, Ivana Lukačića, Arcangela Corellia, Darija Castella, te Antonija Vivaldija. Bečka publika nagradila ga je dugotrajnim pljeskom. Od 1. do 12. lipnja Beč je bio središte hrvatske glazbe i pozornosti glazbene scene. U sklopu Festivala nastupili su između ostalih Ansambl Cantuš, Zagrebački gitaristički kvartet, Gudački kvartet "Sebastian", Trio Pleyel, te je održano i nekoliko jazz koncerata u jazz klubu Porgy & Bess.