Rohatinski je kazao kako se ne zalaže za napuštanje tako upravljanog tečaja kune. No, dodao je da sadašnji aranžman, koji dozvoljava fluktuiranje tečaja kune za 15 posto unutar utvrđenog raspona u odnosu na euro, ne može biti očuvan ako se tržišne sile ne obuzdaju.
"Kako bi zaustavili aprecijaciju u sustav injektiramo sve veće i veće količine kuna. Sustav je održiv, no troškovi njegova održanja sve su veći", kazao je Rohatinski.
Guvernerovi komentari osvijetlili su odluku središnje banke od prije tri tjedna da poveća stopu obvezne rezerve komercijalnim bankama s prijašnjih 30 na 40 posto. "Ne vjerujem da je moguće održati trenutni mehanizam u sadašnjim okolnostima", kazao je Rohatinski upozorivši na teškoće vezane uz upravljanje tečajem kune prilikom objave takve odluke.
Središnja banka želi sačuvati vezivanje kune za euro kao važnog čimbenika u njezinom nastojanju da Hrvatska uvede euro. No Rohatinski krivi banke u stranom vlasništvu, čiji je zajednički udjel imovine u hrvatskom bankarskom sustavu dosegao 91 posto, za uvođenje pritisaka na devizna tržišta kroz uvoženje golemih količina eura iz "matičnih banaka" u EU.
Takvo eksterno zaduživanje povećava raspoloživa sredstva domaćih banaka za kreditiranje i dopušta stranim vlasnicima da zgrabe veće prinose od onih dostupnih na njihovim domaćim tržištima. No to također potiče aprecijaciju tečaja kune. Uslijed toga, središnja banka prisiljena je ubacivati kune na tržišta, održavajući tečaj kune niskim, čuvajući vezani tečaj i cjenovnu stabilnost, kazao je Rohatinski.
Među stranim institucijama koje je indirektno kritizirao nalaze se talijanski Unicredito, vlasnik Zagrebačke banke, najveće hrvatske banke, te grupa Banca Intessa, koja je vlasnik druge najveće banke - Privredne banke Zagreb. Njemačka HVB i austrijske banke poput Raiffeisen, Erste&Steiermaerkische i Hypo Alpe-Adria također su snažno prisutne na hrvatskom bankarskom tržištu.
Komercijalne banke, pak, minimaliziraju rizike koje je naveo Rohatinski. "Ne očekujem da bi sadašnji valutni aranžman mogao doći u opasnost, budući da ne postoje druge realne opcije. Hrvatska narodna banka ostat će pri poslovima steriliziranja monetarnih učinaka priljeva kapitala", kazao je glavni ekonomist pri Zagrebačkoj banci Žarko Miljenović. Dodao je da izjave guvernera Rohatinskog odražavaju zabrinutosti središnje banke da je Hrvatska nagomilala neodrživ fiskalni manjak u pogledu čega ne može ništa učiniti, piše Financial Times.