28. svibnja - 3. lipnja 2005.
SADRŽAJ:
VLADA: OD 1. RUJNA MARKICE NA KAVU
VLADA O IZVOZU POLJOPRIVREDNIH PROIZVODA
PREGOVORI VLADE I HSU-A O UMIROVLJENIČKOM FONDU
SANADER OTVORIO ZAPADNI KRAK ISTARSKOG IPSILONA
TEKST ZAKONA O TURISTIČKOM ZEMLJIŠTU VRLO BRZO NA VLADI
AZTN POZVALA NA DOSTAVU MIŠLJENJA O KONCENTRACIJI AGROKORA I BELJA
VRANKOVIĆ: OD MMF-A ZATRAŽITI 'PREDAH' ZA BRODOGRADNJU
DZS: IZVOZ POVEĆAN ZA 4,9 POSTO, A UVOZ ZA 7,7 POSTO
D&B: KREDITNI REJTING HRVATSKE I DALJE DB4D
PROSJEČNA NETO PLAĆA ZA OŽUJAK 4.390 KUNA
HPB: DOBIT PRIJE OPOREZIVANJA 62,4 MILIJUNA KUNA
SURADNJA HVB SPLITSKE BANKE I MASTERCARDA
U TIJEKU POVEĆANJE KAPITALA VABA BANKE
VJEROVNICI "V. LENCA" TRAŽE PREMJEŠTANJE HIPOTEKARNE IMOVINE
TDR: PRESTANAK LICENCNOG UGOVORA ZA MARLBORO
HFP: ZA KARLOVAČKI KIM TRI PONUDE
AGROKOR: NETO DOBIT U PRVOM KVARTALU 18,38 MILIJUNA KUNA
BELUPO LANI OSTVARIO 612,5 MILIJUNA KUNA PRIHODA
WESTERN UNION OTVORIO PREDSTAVNIŠTVO U ZAGREBU ZA ZEMLJE REGIJE
DIONIČARI KONČAR-D&ST PODRŽALI ULAGANJA U 2005.
GENERALTURIST: 15 POSTO BOLJA PRODAJA LJETA NA JADRANU
ROBNE MARKE ZAGREBAČKE ŽUPANIJE U MERCATOR CENTRIMA
SANADER UVJEREN DA HRVATSKA S PREGOVORIMA S EU MOŽE POČETI ČIM PRIJE
NAFTOVOD CONSTANZA-TRST GOSPODARSKI I EKOLOŠKI ZNAČAJAN ZA HRVATSKU
SINDIKAT SLJEMENA VJERUJE DA ĆE GRAD ZAGREB ISPUNITI OČEKIVANJA RADNIKA
HOK OTVORIO URED U BRUXELLESU
PROJEKT "AKCIJA POVEĆANJA NACIONALNOG INTELEKTUALNOG KAPITALA"
TEKSTILCI: PRETJERANI UVOZ UNIŠTAVA DOMAĆE PROIZVOĐAČE
MINISTAR KALMETA I HRVATSKE TVRTKE NA SAJMU PROMETA U MUENCHENU
OTVOREN PET 2005.
OPATIJA: OTVOREN MIPRO 2005.
SAJMOVI INTERGRAFIKA I MODERNPAK NA ZV-U 7. DO 10. LIPNJA
TRADICIONALNA ITI KONFERENCIJA OD 20. DO 23. LIPNJA U CAVTATU
PREDSTAVLJENA HRVATSKA AKREDITACIJSKA AGENCIJA
GFK: 11 POSTO GRAĐANA RADILO NA CRNO U 2004.
POSAO.HR: PORAST PONUDE I POTRAŽNJE POSLOVA U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU
1. AKTIVNOSTI VLADE, HRVATSKOG SABORA I OSTALIH INSTITUCIJA
VLADA: OD 1. RUJNA MARKICE NA KAVU
Od 1. rujna kava će na hrvatskom tržištu biti obilježena posebnim markicama Ministarstva financija, a bolja kontrola tržišta kave državi bi do kraja ove godine trebala donijeti još oko 40 milijuna kuna. Uvođenje markica na kavu Vlada predlaže novim zakonom o posebnom porezu na kavu kojeg je uputila u hitnu saborsku proceduru. Markicama se, istaknuo je ministar financija Ivan Šuker, želi spriječiti krijumčarenje i srediti stanje na tržištu kave. Naime, u 2003. uvezeno je 19 tisuća tona sirove kave, od koje se moglo dobiti oko 15 tisuća tona pržene, a na hrvatskom je tržištu prodano oko 7.400 tona, što znači da je na sivom tržištu završilo oko 6,5 tisuća tona kave. Procjenjuje se da je proračun tako izgubio oko 70 milijuna kuna. Ministar tvrdi da je već sama najava uvođenja markica potaknula sređivanje stanja na tržištu kave - prihodi od trošarina na kavu u prvih pet mjeseci za 18 posto su veći nego u isto vrijeme lani. Vlada je Saboru poslala konačan prijedlog izmjena Ovršnog zakona koje daleko veću ulogu u ovršnom postupku daju javnim bilježnicima, predviđaju vođenje očevidnika o nekretninama i pokretninama koje se prodaju, a čija je vrijednost veća od 50 tisuća kuna, itd. Cilj je izmjena ubrzati i pojednostaviti postupke ovrhe, rasteretiti sudove oko nespornih predmeta, itd.
VLADA O IZVOZU POLJOPRIVREDNIH PROIZVODA
U prva četiri mjeseca ove godine izvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda povećan je za 25 posto, dijelom i zbog Protokola 7, rekao je u četvrtak ministar poljoprivrede Petar Čobanković na sjednici Vlade.Hrvatski izvoz u istom je razdoblju bio veći za deset posto, rekao je ministar tumačeći Vladin zahtjev Saboru da zakonom potvrdi Protokol i uvaži lanjsko proširenje EU za deset novih članica. Ti podaci, dodao je Čobanković, opovrgavaju prognoze da će Protokol 7 omogućiti veći uvoz u Hrvatsku i pokazuju da je njegovo potpisivanje bilo dobro odrađen posao. Protokolom, čija se potvrda traži, utvrđene su trgovinske koncesije za poljoprivredne, prehrambene i ribarske proizvode koje se primjenjuju u razmjeni između Hrvatske i proširene Unije. Ne radi se o novim, nego o prenošenju postojećih koncesija koje je šest pristupajućih država imalo s Hrvatskom na temelju dvostranih ugovora o slobodnoj trgovini.
PREGOVORI VLADE I HSU-A O UMIROVLJENIČKOM FONDU
Pregovarački timovi Vlade i Hrvatske stranke umirovljenika (HSU), koji su se u srijedu sastali nakon dulje stanke, ostvarili su mali pomak u vezi donošenja zakona o fondu za obeštećenje umirovljenika i načinu kako bi on trebao funkcionirati, rekao je predstavnik HSU-a Silvano Hrelja. Složili smo se s potpredsjednikom Vlade Damirom Polančecom da je 5. kolovoz krajnji rok za donošenje zakona o fondu, izračun pojedinačnog duga za svakog umirovljenika i početak rada fonda, izjavio je Hrelja Hini. "Također smo približili stajališta da prva rata duga umirovljenicima treba biti isplaćena prije kraja mandata ove Vlade, odnosno do 30. rujna 2007. godine". Ostalo je nekoliko otvorenih pitanja o kojima će biti govora tijekom nastavka pregovora idućeg petka.
SANADER OTVORIO ZAPADNI KRAK ISTARSKOG IPSILONA
Predsjednik hrvatske Vlade Ivo Sanader svečano je u petak pustio u promet zapadni krak Istarskog ipsilona, dionicu Medaki-Umag ukupne dužine 42 kilometra, u koju je uloženo 140 milijuna eura. Dovršenjem posljednje faze izgradnje Istarskog ipsilona, od Vodnjana do Pule, ovo će područje biti destinacija koja će na turističkoj karti Hrvatske i Europe privlačiti mnogobrojne turiste te postati jedan od zaštitnih znakova hrvatskog turizma, ocijenio je premijer Sanader. Pritom je poručio kako se u Hrvatskoj živi europski u skladu s europskim vrijednostima. Sanader je izrazio uvjerenje kako će sadašnja poluautocesta Istarskog ipsilona u perspektivi postati autocestom zbog velike frekvencije vozila.
TEKST ZAKONA O TURISTIČKOM ZEMLJIŠTU VRLO BRZO NA VLADI
Zemljištima oko turističkih tvrtki odnosno hotelskih i turističkih naselja, kampova i slično, novim zakonskim prijedlogom koji je već pripremljen, dat će se poseban status od značaja za Republiku Hrvatsku te se neće prodavati, ali će se istodobno omogućiti daljnji razvoj i ulaganja, doznaje se od pomoćnika ministra mora za razvoj turizma Roberta Pendea. Temeljni cilj i ideja zakona o turističkom zemljištu je rješavanje tog problema na obostrani interes svih uključenih, da zemljište postane javno dobro te kao takvo nije, neće i ne može biti predmetom prodaje, naglašava Pende. Prijedlog zakonskog teksta, kojim se rješava status za mnoge najatraktivnijeg hrvatskog zemljišta, vrlo brzo će, najavljuje, na raspravu u Vladu. Tekst zakona više je mjeseci izrađivala mješovita radna grupa, sastavljena od predstavnika više ministarstava i drugih državnih tijela direktno uključenih u tu problematiku. Pitanje vlasništva ili suvlasništva nad zemljištem se u prijedlogu zakona, dodaje, različito rješava, ovisno postoje li na pojedinom zemljištu objekti ili ne, pa bi određeno zemljište postalo ili državno ili vlasništvo lokalne uprave. Prihod od korištenja toga zemljišta dijelio bi se pak, kaže, u jednakom dijelu između države, lokalne uprave i županije.
AZTN POZVALA NA DOSTAVU MIŠLJENJA O KONCENTRACIJI AGROKORA I BELJA
Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) pozvala je poduzetnike na dostavu primjedaba i mišljenja o koncentraciji koncerna Agrokor i poljoprivrednog kombinata Belje iz Darde, najkasnije od 11. lipnja ove godine. Kako se navodi u pozivu AZTN-a, ta bi koncentracija mogla imati učinaka na hrvatskom tržištu proizvodnje i prerade svježeg mesa i mesnih prerađevina, brašna, stočne hrane i sireva, kao i u trgovini na malo mješovitom robom te trgovini na veliko mesom i mesnim proizvodima. Stoga je Agencija pozvala sve poduzetnike koji djeluju na tim tržištima, kao i one na drugim tržištima na kojima bi navedena koncentracija mogla imati učinke na tržišno natjecanje (uzlazna, silazna, susjedna tržišta), strukovne udruge, udruge poslodavaca, udruge za zaštitu potrošača i dr., da dostave svoje primjedbe, stavove i mišljenja o mogućim konkretnim značajnim učincima koncentracije.
VRANKOVIĆ: OD MMF-A ZATRAŽITI 'PREDAH' ZA BRODOGRADNJU
Sastanak s predstavnicima Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), na kojem će se ovaj tjedan razmatrati položaj i budućnost hrvatske brodogradnje bit će težak, ali se nadamo da ćemo ih uspjeti uvjeriti za još jedan "time out" za domaća brodogradilišta, izjavio je u ponedjeljak državni tajnik za gospodarstvo Vladimir Vranković. Vranković je bio nazočan sastanku Koordinacije za praćenje nastavka izgradnje ro-ro putničkih brodova za Jadroliniju, koji je održan u brodogradilištu Kraljevica. Članovi Koordinacije obišli su trajekt "Marjan" koji se za Jadroliniju gradi u kraljevičkom škveru. Misija MMF-a od početka prošlog tjedna boravi u Zagrebu gdje s hrvatskim predstavnicima razgovara o dosadašnjoj provedbi stand-by aranžmana. Za ovaj tjedan predviđen je razgovor i o strategiji u brodogradnji. MMF preporuča reformu sustava subvencija za brodogradilišta i cjelovit preustroj državnih brodogradilišta u kojima se i nadalje gomilaju veliki gubici. Vranković je, govoreći o stanju u domaćoj brodogradnji, naglasio da dosadašnji programi preustroja nisu provedeni, nego su, za vrijeme bivše Vlade "stavljeni pod tepih" te da je najprije potrebno sanirati ranije gubitke.
2. MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI
DZS: IZVOZ POVEĆAN ZA 4,9 POSTO, A UVOZ ZA 7,7 POSTO
Hrvatska je na inozemna tržišta u prva četiri mjeseca ove godine izvezla roba u vrijednosti od 15,9 milijardi kuna ili 2,78 milijardi američkih dolara, dok je vrijednost uvoza bila gotovo dvostruko veća i iznosila je 32,85 milijardi kuna ili više od 5,74 milijarde dolara, pokazuju privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS). Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 48,4 posto, dok je vanjskotrgovinski deficit iznosio 16,94 milijarde kuna, odnosno više od 2,96 milijardi USD.
D&B: KREDITNI REJTING HRVATSKE I DALJE DB4D
Kreditni rejting Hrvatske za lipanj, po ocjeni svjetske bonitetne kuće Dun&Bradstreet (D&B), ostaje nepromijenjen, odnosno DB4d, a ovog je mjeseca profil rizičnosti obilježen pravcima suradnje Hrvatske s Haškim sudom. U izvješću D&B-a, kojeg je u petak prenijela zagrebačka tvrtka BonLine, stoji kako analitičari te kuće ne očekuju da će pregovori Hrvatske za priključenje Europskoj uniji biti dugoročnije odgođeni, te da to ne bi trebalo imati značajnijih negativnih učinaka na gospodarstvo. No, ocjenjuju da će političke posljedice odgode pregovora nastaviti slabiti HDZ-ovu vladu.
PROSJEČNA NETO PLAĆA ZA OŽUJAK 4.390 KUNA
Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u Hrvatskoj za ožujak iznosila je 4.390 kuna, što je nominalno 4,7, a realno 4 posto više u odnosu na veljaču, podaci su Državnog zavoda za statistiku. U odnosu na ožujak prošle godine, prosječna neto plaća u Hrvatskoj nominalno je viša za 5,7 posto, a realno za 1,8 posto. Za razdoblje od siječnja do ožujka 2005. prosječna mjesečna isplaćena neto plaća iznosila je 4.274 kune, što je u odnosu na isto razdoblje 2004. nominalno više za 4,9 posto, a realno za 1,7 posto.
3. BANKARSTVO I FINANCIJE
HPB: DOBIT PRIJE OPOREZIVANJA 62,4 MILIJUNA KUNA
Hrvatska poštanska banka (HPB) u prva je tri mjeseca ove godine, prema nerevidiranim podacima, ostvarila dobit prije oporezivanja u iznosu od 62,4 milijuna kuna te zabilježila rast aktive za 6,2 posto, na 6 milijardi kuna, izvjestili su u utorak iz te banke. U priopćenju se navodi da je na Glavnoj skupštini HPB-a odlučeno da se od prošlogodišnjih 58,8 milijuna kuna neto dobiti najveći dio, odnosno 55,9 milijuna kuna rasporedi u zadržanu dobit. Preostalih 2,9 milijuna kuna prošlogodišnje dobiti bit će odlukom Skupštine raspoređeno u zakonske rezerve. HPB je naime u 2004. godini ostvarila neto dobit u iznosu od 58,8 milijuna kuna, uz rast poslovnih prihoda za 17,9 posto. Uz ostalo, na skupštini je umjesto dosadašnjeg člana Branka Jakušića, u Nadzorni odbor imenovan Jadranko Mijalić. U priopćenju sa skupštine navodi se i kako je HPB na kraju prošle godine, s ukupnom aktivnom u iznosu od 5,5 milijardi kuna zauzimala 2,4 posto udjela na tržištu te osmo mjesto među hrvatskim bankama.
SURADNJA HVB SPLITSKE BANKE I MASTERCARDA
Predsjednik Uprave HVB Splitske banke Wolfgang Peter i potpredsjednik MasterCard Europe Oliver Gienow najavili su u srijedu u Splitu partnersku suradnju dviju novčarskih kuća koja će klijentima banke, korisnicima te kartice, omogućiti širi raspon usluga i pristup većem broju prodajnih mjesta i olakšati transakcije u Hrvatskoj i inozemstvu. Uvođenje globalnog branda kao što je MasterCard u poslovanje HVB Splitske banke, naglasio je Peter, logičan je slijed strateškog razvoja te banke, pa će od sredine lipnja svi klijenti banke moći podnijeti zahtjev za izdavanjem te kartice. Karticama HVB Splitske banke na prodajnim mjestima u Hrvatskoj u svakoj se sekundi obave tri bezgotovinske transakcije. Do kraja godine, najavio je, planiraju ostvariti rast od 15 posto, što znači čak oko 14 milijuna transakcija na godinu.
U TIJEKU POVEĆANJE KAPITALA VABA BANKE
Dokapitalizacija Vaba banke je u tijeku, nakon nje će temeljni kapital biti 62,2 milijuna kuna, a u drugoj polovici ove godine predviđena je dodatna dokapitalizacija javnom ponudom u iznosu od još 40 milijuna kuna, istaknuto je u srijedu u Varaždinu. Predsjednik Uprave Vabe Josip Šeremet, na otvaranju nove poslovnice te banke je istaknuo da Vaba želi želi privući klijente koji od financijskih institucija traže više. Vaba d.d. nastala je na temeljima financijski posrnule Brodsko-posavske banke d.d., a nakon što joj je vlasnik prošle godine postao Validus iz Varaždina, s 1. siječnja ove godine promijenila je ime u Vaba dd i preselila sjedište u Varaždin. Uz Varaždin i Slavonski Brod, Vaba banka, sa 60 zaposlenih, djeluje i u Vinkovcima te Novoj Gradišci.
4. TVRTKE
VJEROVNICI "V. LENCA" TRAŽE PREMJEŠTANJE HIPOTEKARNE IMOVINE
Međunarodna financijska organizacija (IFC) i Njemačka razvojna banka (DEG) predložili su riječkom Trgovačkom sudu da se nekretnine brodogradilišta "Viktora Lenca" na kojima imaju hipoteke premjeste iz brodogradilišta kako bi se njihova prodaja mogla obaviti nesmetano, potvrđeno je u utorak iz tog brodogradilišta. IFC i DEG imaju hipotekarna prava na Dok 7, dizalice i manja plovila brodogradilišta, a na temelju zajmova od ukupno 120 milijuna kuna. Te financijske kuće nekoliko puta su odgađale provođenje ovrhe, a nedavno su zatražile njezinu konačnu provedbu. Postupak ovrhe provodi se na riječkom Trgovačkom sudu, gdje se uskoro očekuje određivanje nadnevaka javnih dražbi za svaki pojedinačni predmet ovrhe. Kako se doznaje iz brodogradilišta "Viktora Lenca", IFC i DEG su navodno tražili premještanje svoje imovine radi mogućnosti da Sindikat, kako je najavljivao, fizički zapriječi prodaju imovine brodogradilišta tijekom stečajnog postupka.
TDR: PRESTANAK LICENCNOG UGOVORA ZA MARLBORO
Tvrtke TDR d.o.o. i Philip Morris International (PMI) objavili su 1. lipnja odluku o prestanku njihovog licencnog ugovora za Marlboro, stoji u priopćenju TDR-a koje u četvrtak prenosi Zagrebačka burza. Tijekom proteklih 11 godina PMI i TDR imali su uspješan komercijalni odnos, kroz koji je TDR imao pravo proizvodnje i prodaje cigareta Marlboro u Hrvatskoj. Ugovor će biti okončan 30. studenog ove godine, a počevši od prosinca ove godine Philip Morris Zagreb d.o.o., povezano društvo PMI-a, preuzet će uvoz, prodaju i distribuciju cigareta Marlboro. Prema riječima Plinia Cuccurina, predsjednika Uprave TDR-a, TDR će se usredotočiti na jačanje promocije vrijednosti brenda Ronhill te na inovacije, nove tehnologije i uvođenje novih brendova.
HFP: ZA KARLOVAČKI KIM TRI PONUDE
Za kupnju 91,87 posto dionica karlovačke mljekarske industrije KIM u srijedu su u Hrvatskom fondu za privatizaciju (HFP) otvorene tri ponude, i to Poljoprivredno turističke zadruge "Mir" iz Matulja, nizozemske tvrtke Danube Foods BV te tvrtke Compos iz Zagreba. Paket dionica karlovačkog KIM-a ponuđen je po nominalnoj cijeni od 28,9 milijuna kuna, a među značajnijim uvjetima za ponuditelje bilo je zadržavanje zaposlenika na rok od najmanje pet godina, zadržavanje osnovne djelatnosti KIM-a, odnosno otkupa i prerade mlijeka kao i distribucije i prodaje mliječnih proizvoda te zadržavanje branda 'KIM'. Najveći cijenu za taj paket, nešto veću od 31,89 milijuna kuna, ponudila je zadruga 'Mir', u čijoj se ponudi uz zadržavanje zaposlenika predviđa i 20 novih radnih mjesta, kao i stipendiranje školovanja 20-tak učenika. Tom je ponudom predviđeno ukupno ulaganje u iznosu od 14,5 milijuna američkih dolara u izgradnju pogona, nabavku nove opreme, širenje mreže kooperanata, pripremu za nastupe na sajmovima i sl. Zagrebački Compos d.o.o., u kooperaciji s investitorom iz Latvije, za dionice KIM-a nudi 28,95 milijuna kuna, zadržavanje trenutnih te zapošljavanje 5 novih radnika u narednih 5 godina, kao i ulaganje ukupno 21,5 milijuna kuna, i to kroz dugoročne kredite, iz poslovanja te iz pristupnih fondova Europske unije. Nizozemski Danube Foods pak nudi početnu cijenu, od 28,9 milijuna kuna, kao i ulaganje u iznosu od 6 milijuna eura u pet godina, i to kroz dokapitalizaciju društva.
AGROKOR: NETO DOBIT U PRVOM KVARTALU 18,38 MILIJUNA KUNA
Koncern Agrokor u prvom kvartalu ove godine, po konsolidiranim financijskim rezultatima, ostvario je 18,38 milijuna kuna neto dobiti, što je 57,5 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, stoji u financijskom izvješću Koncerna koje prenosi Zagrebačka burza. Dobit iz osnovne djelatnosti, kako se navodi u financijskom izvješću, narasla je na 510 milijuna kuna, što predstavlja porast od 19 posto, a operativna dobit je porasla 76,1 posto, na 40,6 milijuna kuna. Ukupni su poslovni prihodi Agrokora (prihodi od prodaje i ostali poslovni prihodi) iznosili 2,4 milijarde kuna i bili su 15,8 posto viši nego u prva tri mjeseca lani. Povećanje je, tumače, nastalo najvećim dijelom zbog povećanja prihoda u segmentu Maloprodaje koji čine 74,9 posto ukupnih prihoda od prodaje i ostalih operativnih prihoda, navodi se u pojašnjenju poslovnih rezultata.
BELUPO LANI OSTVARIO 612,5 MILIJUNA KUNA PRIHODA
Farmaceutska kompanije Belupo u prošloj je godini ostvarila ukupno 612,5 milijuna kuna prihoda, što je porast od četiri posto u odnosu na 2003. godinu, objavili su iz Belupa. Ukupni su rashodi u prošloj godini ostvareni u iznosu od 507,2 milijuna kuna, i bili su 7 posto veći nego u godini ranije. Tvrtka je lani ostvarila 16,3 milijuna eura izvoza na osam fokusiranih tržišta, od čega 6,6 milijuna eura se odnosi na lijekove za liječenje kožnih oboljenja.
WESTERN UNION OTVORIO PREDSTAVNIŠTVO U ZAGREBU ZA ZEMLJE REGIJE
Tvrtka za prijenos novčanih sredstava Western Union otvorila je službeno u ponedjeljak predstavništvo u Zagrebu koje će biti zaduženo za poslovanje Western Uniona u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji i Crnoj Gori, Makedoniji i Albaniji. Western Union je i prije otvaranja predstavništva, od 1998. godine, pružao usluge prijenosa novca u Hrvatskoj u suradnji sa Hrvatskom poštom, HVB Splitskom bankom i drugim poslovnim bankama, a dosad se poslovanjem Western Uniona u Hrvatskoj i jugoistočnoj Europi upravljalo iz Beča, istaknuo je regionalni direktor Western Uniona za jugoistočnu Europu Kruno Valentić. Od ureda u Zagrebu očekuje se kvalitetniji pristup tržištu u Hrvatskoj i drugim zemljama europskog jugoistoka, potencijal kojih je u 23 milijuna njihovih stanovnika, dodao je dopredsjednik Western Uniona za istočnu Europu Kurt Marx. Dodao je da većina transakcija putem Western Uniona u Hrvatsku dolazi iz Njemačke, SAD-a, Austrije i drugih zemalja s brojnijim hrvatskih iseljeništvom.
DIONIČARI KONČAR-D&ST PODRŽALI ULAGANJA U 2005.
Skupština dioničara tvrtke Končar Distributivni i specijalni transformatori (D&ST) podržala je sve odluke Uprave i Nadzornog odbora, od kojih su najznačajnije odluke o investicijama u ovoj godini, objavili su u srijedu iz te tvrtke. Končar D&ST će tako u ovoj godini investirati 30 milijuna kuna u izgradnju nove proizvodne hale, rekonstrukciju postojeće te nabavku nove i suvremene opreme za proizvodnju transformatora. Do sada je već osigurano 15 milijuna kuna za financiranje tih investicija dugoročnim bankarskim kreditom iz HBOR-ova programa kreditiranja razvitka gospodarskih djelatnosti, koji se realizira preko Raiffeisenbank Austria, d.d. Zagreb. Dioničari su, kako se navodi u priopćenju, odlučili podržati financiranje tog investicijskog programa povećanjem temeljnog kapitala društva - emisijom novih redovnih i povlaštenih dionica u iznosu od 10 milijuna kuna te zadržavanjem 50 posto dobiti iz 2004. godine (oko 4 milijuna kuna) u rezervama društva.
GENERALTURIST: 15 POSTO BOLJA PRODAJA LJETA NA JADRANU
Zagrebačka putnička agencija Generalturist trenutno bilježi 15 posto bolju prodaju ljetnih aranžmana na Jadranu domaćim turistima i 20 posto više stranih gostiju na svojim programima u Hrvatskoj nego u isto vrijeme lani. Domaći putnici najviše za ljeto, kako je u četvrtak na susretu s novinarima kazala glasnogovornica Generalturista Maja Weber, traže Dubrovnik, Hvar i Makarsku, koji su već sada za srpanj i kolovoz gotovo rasprodani. Ta mjesta, kaže, najvjerojatnije neće ni osjetiti tzv. sezonske rupe (koje se očekuju u lipnju i do sredine srpnja), za razliku od mnogih drugih jadranskih ljetovališta. Najveće "rupe" mogli bi imati otoci Cres i Pag te veći dio Istre, osim primjerice Rovinja. Nešto bolje ljetne rezultate, zbog već sada dobre domaće potražnje, mogli bi imati Rab, Šibenik, Supetar te Opatija i Poreč. Dalmacije je ove godine, dodaje Weber, općenito traženija nego primjerice Istra i Kvarner, što tumače ne samo novim autocestama kojima je Dalmacija postala dostupnije, nego i ipak nešto nižim cijenama nego na sjevernom Jadranu. U vezi stranih gostiju u Hrvatskoj je cijele predsezone, a tako će se sudeći po bookingu i prodaji nastaviti i u glavnoj i posezoni, najviše Francuza, Britanaca, Skandinavaca i Nijemaca. A u lipnju će, posredstvom Generalturista, na ture po Hrvatskoj doći i više od 500 japanskih turista, rečeno je.
ROBNE MARKE ZAGREBAČKE ŽUPANIJE U MERCATOR CENTRIMA
Trgovački lanac Mercator i Zagrebačka županija potpisali su u četvrtak Sporazum o suradnji na prodaji robnih marki Zaggrebačke županije u Mercator-H centrima temeljem kojeg će se robne marke županije (sir, vino, salama, ocat i zelje) prodavati i na policama pet Mercatorovih prodavaonica. Riječ je o autohtonim proizvodima Zagrebačke županije proizvedenih pod zajedničkim nazivom "Županijske robne marke", proizvedenih u suradnji sa Agronomskim, Ekonomskim i Veterinarskim fakultetom i poljoprivrednim proizvođačima iz Županije. Tako su od na Mercatorovim policama kupcima dostupne "samoborska salama", vina "Portugizac Plešivica" i "Kraljevina Zelina", jabučni ocat "Kap zdravlja", sušeni sir "Dragec", a od jeseni će biti i kiselo zelje "Laktec". Sporazum koji je, kazano je, prvi primjer regionalne suradnje jednog trgovačkog lanca s jednom regijom u hrvatskim okvirima, potpisali su direktor Mercatora-H Stanislav Brodnjak i župan Zagrebačke županije Stjepan Kožić, čime se taj trgovački lanac priključio zajedničkom projektu županije i znanstvenih institucija promoviranja autohtonih proizvoda Zagrebačke županije i potpomaganja razvoja obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva.
5. MEĐUNARODNA SURADNJA
SANADER UVJEREN DA HRVATSKA S PREGOVORIMA S EU MOŽE POČETI ČIM PRIJE
Hrvatski premijer Ivo Sanader u četvrtak je u Dubrovniku ponovio svoje uvjerenje da Hrvatska s pregovorima s EU može početi čim prije jer je ispunila sve nužne kriterije uključujući i kriterij suradnje s Haškim sudom. "Uvjeren sam da sa pregovorima s EU možemo početi čim prije, jer je Hrvatska ispunila sve kriterije uključujući i kriterij suradnje s Međunarodnim sudom u Haagu", kazao je premijer Sanader na izvanrednom sastanku Kluba zastupnika Europske pučke stranke u Odboru regija. Govoreći o slučaju odbjeglog generala Gotovine i susretu s haškom tužiteljicom Carlom del Ponte, predviđenom za kasnije poslijepodne u Zagrebu, premijer je kazao kako se, prema svim informacijama kojima hrvatska Vlada raspolaže, general Gotovina ne nalazi u Hrvatskoj. "Mi želimo riješiti ovo otvoreno pitanje, i ne postoji nikakav razlog da se i u ovom posebnom otvorenom slučaju Hrvatska ne ponaša drugačije nego se ponašala protekle godine kada je 10 optuženika otišlo u Haag", naglasio je dr. Ivo Sanader dodajući kako vjeruje da će sastanak s Carlom del Ponte omogućiti da se riješe sve nedoumice oko ovog slučaja.
NAFTOVOD CONSTANZA-TRST GOSPODARSKI I EKOLOŠKI ZNAČAJAN ZA HRVATSKU
Izgradnja nafovoda Constanza-Trst ima gospodarski i ekološki značaj za Hrvatsku, izjavio je u utorak pomoćnik ministra za energetiku i rudarstvo u hrvatskom ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva Željko Tomšić na otvaranju petog sastanka međudržavnog odbora za praćenje realizacije projekta paneuropskog naftovoda Constanza-Trst u Beogradu. Taj je projekt gospodarski značajan za Hrvatsku, ne samo zbog gospodarstva, nego i zato što je Hrvatska turistička zemlja koja želi zaštititi Jadran. Osim toga, kazao je Tomšić, sastanak međudržavnog odbora izuzetno je značajan kako bi se konačno razjasnila podrška Italije i Slovenije tom projektu. "S obzirom da Hrvatska uskoro preuzima predsjedanje međudržavnim odborom, mi ćemo učiniti sve da taj projekt što prije krene i da dostignemo rokove", rekao je Tomšić.
HRVATSKA I MOLDAVIJA POTPISALE DVA BILATERALNA SPORAZUMA
Hrvatska i Moldavija potisale su u ponedjeljak u Kišinjevu dva bilteralna sporazuma s ciljem unapređenja suradnje između dviju država. Sporazumi su potpisani nakon razgovora moldavskog predsjednika Vladimira Voronjena i hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića, koji je u ponedjeljak doputovao u dvodnevni službeni posjet Kišinjevu. Ugovor između dviju vlada o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i sprečavanju izbjegavanja plaćanja poreza na dohodak i imovinu s hrvatske je strane potpisao Željko Kuprešak, izvanredni i opunomoćeni veleposlanik Republike Hrvatske u Moldaviji, a s moldavske Zinaida Greciani, ministrica financija. Na ugovor o međusobnoj pomoći u carinskim pitanjima svoje potpise su stavili Kuprešak i Nikolaj Vilcu, generalni direktor carine Republike Moldavije.
6. SINDIKATI
SINDIKAT SLJEMENA VJERUJE DA ĆE GRAD ZAGREB ISPUNITI OČEKIVANJA RADNIKA
Članovi sindikata mesne industrije Sljeme zadovoljni su potpisanim sporazumom između Grada Zagreba i većinskog vlasnika Finagre u srijedu da Grad preuzima vlasništvo nad poduzećem, kao i obveze prema 360 radnika i oko 200 vjerovnika. "Vjerujemo da je pismo namjere između Grada i Finagre potpisano u dobroj namjeri, te da je Sljeme dobilo kvalitetnog vlasnika s kojim ćemo ubuduće pregovarati o radničkim potraživanjima", kazao je regionalni povjerenik Sindikata poljoprivrede Ivica Rogić. Po dogovoru Finagre i dogradonačelnika Milana Bandića Zagreb bi trebao preuzeti 73,65 posto dionica Sljemena za jednu kunu, u roku tjedan dana isplatiti pet milijuna kuna za pet neisplaćenih plaća radnicima, te s 250 tisuća kuna isplatiti vjerovnika koji je pokrenuo stečajni postupak nad poduzećem, čime se stečaj povlači. Što će dalje biti sa Sljemenom, hoće li se nastaviti proizvodnja ili će se prodati zemljište, ovisi o novom vlasniku, no sindikalci vjeruju da će u oba slučaja biti poštivana volja radnika.
7. UDRUGE
HOK OTVORIO URED U BRUXELLESU
Hrvatska obrtnička komora (HOK) otvorila je u ponedjeljak prvi međunarodni ured, i to u Bruxellesu, u zgradi sjedišta Europske udruge obrtnika, malih i srednjih poduzetnika - UEAPME, čiji je HOK pridruženi član od 1995. godine. Ured u Bruxellesu uz ostalo će pratiti gospodarske prilike u zemljama Europske unije, izrađivati informacije za obrtnike, nalaziti financijska sredstva kroz euro fondove te lobirati prema EU institucijama za interese hrvatskih obrtnika. Poslove i aktivnosti ureda HOK-a vodit će koordinator ureda iz Zagreba, savjetnik HOK-a za međunarodnu suradnju Natko Vlahović.
PROJEKT "AKCIJA POVEĆANJA NACIONALNOG INTELEKTUALNOG KAPITALA"
Boljim korištenjem postojećih ljudskih potencijala u tvrtkama može se ostvariti najmanje 5 do 10 postotno povećanje efikasnosti, istaknuo je predsjednik Zajednice za unapređenje intelektualnog kapitala Ante Pulić predstavljajući projekt "Akcija povećanja nacionalnog intelektualnog kapitala" (APENIK). Projekt je pokrenula HGK u suradnji s Centrom za intelektualni kapital i zagrebačkom tvrtkom C.I.K. d.o.o., a projekt će obuhvatiti hrvatske tvrtke zainteresirane za provedbu programa unapređenja efikasnosti poslovanja, koje bi potom bile uzor drugima te svojim primjerom pokazale kako se može unaprijeđivati vlastito poslovanje. Cilj projekta, kako je kazao Pulić, je unapređenje poslovanja i konkurentnosti tvrtki kako bi što spremnije dočekale ulazak Hrvatske u Europsku uniju (EU).
TEKSTILCI: PRETJERANI UVOZ UNIŠTAVA DOMAĆE PROIZVOĐAČE
U Hrvatskoj mjesečno bez posla ostane 200 tekstilnih radnika, a istovremeno dnevno dolazi i do 70 zahtjeva za uvozom tekstila i tekstilnih proizvoda u zemlju, upozorili su članovi Udruge tekstilne i kožarske industrije na okruglom stolu o načinima zaštite domaćih tekstilnih proizvođača. Potraje li takvo stanje, kažu, domaća tekstilna industrija će propasti. Početkom devedesetih, tekstilna i kožarska industrija u Hrvatskoj zapošljavala je više od 120 tisuća radnika, a danas ih je tek nešto više od 32 tisuće i taj broj se smanjuje, kaže predsjednica HUP-ove Udruge tekstilaca i kožara Marija Šutina. Uz snažan pritisak kineske konkurencije dodatno pojačane ukidanjem tamošnjih izvoznih kvota s kojom se susreću puno veće i moćnije zemlje od Hrvatske, uzrok negativnim trendovima u hrvatskoj tekstilnoj industriji, po njezinom mišljenju koje dijele i drugi sudionici okruglog stola, je nedostatak strategije razvoja i učinkovite zaštite domaće proizvodnje. Početna točka obrane domaće proizvodnje, smatraju tekstilci, morali bi biti propisi koji onemogućuju uvoz robe od nekvalitetnih, pa i po zdravlje opasnih materijala, kao što je slučaj u zemljama Europske unije. Ovako, čulo se na skupu, u Hrvatskoj završava roba koja zbog striktne primjene propisa ne može ući u Uniju, pa hrvatski potrošači, da to i ne znaju, mogu kupiti cipele ljepljene kancerogenim formaldehidom, a dječja odjeća nekih stranih proizvođača koja se može kupiti u Hrvatskoj, bojana je u Europskoj uniji zabranjenim sastojcima boja.
8. SAJMOVI, KONFERENCIJE, FORUMI, SIMPOZIJI
MINISTAR KALMETA I HRVATSKE TVRTKE NA SAJMU PROMETA U MUENCHENU
Na jednom od najvećih europskih sajmova prometa, logistike i telematike "Transport logistic 2005", koji se od 31. svibnja do 3. lipnja održavao u Muenchenu, nastupilo je ukupno 14 hrvatskih tvrtki iz prometnog sektora, od kojih 10 na zajedničkom štandu Hrvatske gospodarske komore, a četiri na štandu Luke Rijeka. Hrvatske tvrtke svoju ponudu predstavile su na ukupno 100 četvornih metara, a tema njihova nastupa bila je "Prijevoz u funkciji izvoza i turizma". Na sajmu ukupno izlažu 1.334 izlagača iz 52 zemlje svijeta. Ministar mora, turizma, prometa i razvitka Božidar Kalmeta, izrazivši zadovoljstvo nastupom hrvatskih tvrtki na jednom od najvećih prometnih sajmova, novinarima je kazao da očekuje i korist od njihova nastupa. Hrvatska može izvoziti kroz svoja dva najvažnija područja - turizam i transport, zbog čega je posebno važno da se hrvatske tvrtke predstave na sajmu, i u Bavarskoj, rekao je Kalmeta. Dodao je da mu je za današnjeg susreta bavarski ministar gospodarstva i infrastrukture Otto Wiesheu kazao da je prije rata luka Rijeka bila važnija za tu regiju od hamburške luke, te da nema razloga da riječka luka to ponovo ne postane. Nastup na ovom sajmu jedan je od načina da se to i ostvari, smatra Kalmeta.
OTVOREN PET 2005.
Međunarodna konferencija o zaštiti privatnosti podataka PET 2005. otvorena je u četvrtak u Cavtatu, a na njoj će istraživači akademskih institucija i tehnoloških lidera razmjenjivati iskustva i predstaviti rezultate najnovijih istraživanja o svim teorijskim i praktičnim vidovima tehnologija za zaštitu privatnosti. Konferenciju, koja traje do 3. lipnja, organiziraju Financijska agencija i Središnji ured za e-Hrvatsku. Na otvorenju konferencije, predsjedavajući Organizacijskog odbora Mike Gurski naglasio je da je došlo vrijeme da se osposobe i uvedu tehnologije radi zaštite privatnosti, ne dopuštajući porast krađe podataka, ili smanjenje osobne kontrole koja je neophodna za zaštitu privatnih podataka. Osobitost ovogodišnje konferencije je uvođenje posebnog programa u trajanju od dva dana namijenjenog donositeljima odluka u javnom i privatnom sektoru kojima će se predstaviti koncepti tehnologija za zaštitu privatnosti, kao i očekivanja o e-vladi i e-trgovini u europskom okruženju.
OPATIJA: OTVOREN MIPRO 2005.
Međunarodni skup o informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji, elektronici i mikroelektronici MIPRO 2005, na kojem se okupilo oko 1000 sudionika, svečano je u srijedu otvoren u opatijskom hotelu Adriatic. Skup se održava do 3. lipnja pod sloganom "S MIPRO-om u društvo znanja", a na znanstvenim i stručnim savjetovanjima, konferencijama, seminarima, okruglim stolovima i prezentacijama od početka ovoga tjedna sudjeluju stručnjaci iz 29 zemalja koji će predstaviti oko 200 stručnih radova.
SAJMOVI INTERGRAFIKA I MODERNPAK NA ZV-U 7. DO 10. LIPNJA
Na Zagrebačkom velesajmu (ZV) od 7. do 10. lipnja održat će se dvije tradicionalne međunarodne sajamske priredbe - Intergrafika i Modernpak, na kojima će na ukupnoj izložbenoj površini od 12 tisuća četvornih metara svoje proizvode predstaviti 300 izlagača iz Hrvatske i 20 stranih zemalja. Program tih sajmova najavljen je u srijedu na konferenciji za novinare ZV-a, pri čemu je istaknuto da se ta dva sajma prvi puta održavaju u istom terminu, kao rezultat dogovora i sugestija predstavnika grafičke i industrije ambalaže i pakiranja. Novi termin i nova koncepcija sajmova pridonijet će, kako se očekuju, ne samo boljim rezultatima sajmova nego i budućeg poslovanja tvrtki-izlagača.
TRADICIONALNA ITI KONFERENCIJA OD 20. DO 23. LIPNJA U CAVTATU
Tradicionalna, 27. međunarodna konferencija Information Technology Interfaces ITI 2005., u organizaciji Sveučilišnog računskog centra (SRCE), održat će se od 20. do 23. lipnja u Cavtatu, a ove će godine glavna tema biti "High Performance Computing, Networking and Grid", najavili su u srijedu organizatori. Konferencija će okupiti više od 150 znanstvenika iz Hrvatske i svijeta, a u četiri dana bit će prikazano gotovo 80 posto svega što se danas može znati o informacijskim i komunikacijskim tehnologijama, rekao je ravnatelj SRCE-a Zoran Bekić. Na konferenciju je pristiglo 155 radova od 338 autora iz 34 zemlje, a u zbornik je nakon stroge recenzije ušlo 106 radova od kojih 32 iz Hrvatske i 74 iz inozemstva.
9. OSTALO
PREDSTAVLJENA HRVATSKA AKREDITACIJSKA AGENCIJA
Rad Hrvatske akreditacijske agencije (HAA), kao jedne od institucija tehničke infrastrukture, trebao bi biti osnova konkurentnosti hrvatskog gospodarstva te jamstvo kvalitete hrvatskih proizvoda i usluga, što bi proizvođačima trebalo omogućiti da ravnopravno konkuriraju na svjetskom tržištu. Istaknuo je to u srijedu prilikom prvog javnog predstavljanja organizacije, ciljeva i rada HAA-a pomoćnik ministra znanosti, tehnologije, obrazovanja i športa Hrvoje Zorc. HAA je nastala temeljem obveza koje je Hrvatska preuzela Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju Europskoj uniji, a čini i dio Hrvatskog inovacijskog sustava, čiji je glavni cilj, prema Zorcovim riječima, "brinuti o primjeni znanja nastalog u Hrvatskoj". Ova je agencija nastala u sklopu transformacijom Državnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo u suvremeni HIS, čije temelje čine i Državni zavod za statistiku, Hrvatski mjeriteljski institut, Državni zavod za mjeriteljstvo, Hrvatski zavod za norme, Državni zavod za intelektualno vlasništvo i Tehnologijsko vijeće. HAA će pružati usluge akreditacije ispitnim i umjerenim laboratorijima, tijelima za certifikaciju proizvoda, osoblja i sustava upravljanja te nadzornim i inspekcijskim tijelima (inspekcije u građevinarstvu, proizvodnji tlačne opreme, ekološkoj poljoprivredi, distribuciji goriva, ovjeri mjerila i sl.).
GFK: 11 POSTO GRAĐANA RADILO NA CRNO U 2004.
U prošloj godini 11 posto hrvatskih građana starijih od 15 godina radilo je na crno, najviše u građevinarstvu, pokazalo je istraživanje koje je provela agencija GfK. Na upit jesu li u 2004. godini u manjoj ili većoj mjeri radili nešto 'na crno', njih 6 posto je odgovorilo da su radili usputno, povremeno, kao dopunu uz redoviti posao, dok ih je 5 posto odgovorilo da su radili na crno kao jedini posao za preživljavanje. Prema tim podatcima, lani je najmanje 11 posto građana radilo na crno. No, iz GfK Centra za istraživanje tržišta napominju da dobiveni odgovori "ipak ne odražavaju istinitu sliku o dimenziji rada na crno, jer je dio ispitanika imao rezervu prema pitanju koje smatra da se možda može 'krivo iskoristiti' pa i ne odgovora iskreno". Ocjenjuju i da su stvarne brojke o radu na crno svakako veće, kao i da bi za spoznaju o pravoj relacije te pojave provesti složeno istraživanje. GfK je istraživanje provelo na reprezentativnom uzorku od tisuću građana starijih od 15 godina, metodom osobne ankete u domaćinstvu tijekom svibnja ove godine. Rezultati istraživanja pokazuju da su najviše na crno radilo u djelatnosti građevinarstva (58 posto). Slijede ugostiteljstvo (13 posto), turizam (12 posto), usluge-turizam i servisi (10 posto), te poljoprivreda (3 posto) i td.
POSAO.HR: PORAST PONUDE I POTRAŽNJE POSLOVA U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU
Na web portalu Posao.hr tijekom svibnja je zabilježeno 1077 novih oglasa s ponudom poslova, od koji je u 166 oglašena ponuda sezonskih radnih mjesta u turizmu i ugostiteljstvu. Ponuda novih poslova u turizmu i ugostiteljstvu porasla je u odnosu na travanj za 69 posto - dok je travnju bilo 98 novih oglasa, u svibnju je taj broj porastao na 166 novih oglasa. Potražnja je istodobno porasla za 4 posto, na 4.960 životopisa tražitelja posla, izvijestili su iz administracije web portala Posao.hr. Tih 4.860 životopisa čini 31 posto svih životopisa posloprimaca, njih preko 16 tisuća prisutnih na tom web portalu. Najpoželjnije županije za najveći broj sezonskih radnika, po tim su podacima, Istarska, Zadarska i Šibensko-kninska. Gledano prema zanimanjima, najčešće se traže konobari i kuhari, te pomoćno osoblje u restoranima.
HINA
Marulićev trg 16, Zagreb
Tel. uredništva: 01/4808-686
Urednica:
Slavica Cvitanić