Visoki predstavnik Europske unije za vanjsku politiku i sigurnost Javier Solana upozorio je da si Europska unija ne može dopustiti paralizu i naglasio da će unatoč tom udarcu EU i dalje biti važan međunarodni čimbenik.
"Po meni, najgore što bi se moglo dogoditi jest da, kao posljedica toga, vi ili građani Europske unije ili čelnici Europske unije postanete psihološki paralizirani", rekao je Solana novinarima u Bruxellesu, prenosi Reuters.
"Europska unija bila je akter na (svjetskoj sceni) i prije početka pregovora o ustavu i to će i ostati..." rekao je.
Vođa talijanske oporbe i bivši predsjednik Europske komisije Romano Prodi očekuje da će u Europskoj uniji sada izbiti velika politička kriza, a smatra i da bi odbacivanje ustava moglo imati velike posljedice za odnose između Europske unije, Kine i Sjedinjenih Državama, prenosi France presse.
Njemački kancelar Gerhard Schroeder istaknuo je kako odbacivanje ustava u Francuskoj ne predstavlja kraj ustavnog procesa niti kraj njemačko-francuskog partnerstva.
Njemački ministar vanjskih poslova Joschka Fischer odbacivanje ustava pripisao je pak strahu od neoliberalizma i globalizacije. "Neoliberalna socijalna i gospodarska politika radikalno orijentirana prema tržištu izazvala je strahove koji su se projicirali na ustavni sporazum", rekao je Fischer novinarima u Berlinu.
Belgijski premijer Guy Verhofstadt ocijenio je da rezultat francuskog referenduma ne predstavlja glas protiv Europe. "Francuzi su, naime, glasovali protiv teksta europskog ustava. Iza motivacije mnogih Francuza koji su glasovali protiv ne stoji da žele manje Europe, nego baš naprotiv više Europe i to Europe koja će biti više demokratska, uravnotežena, socijalna i politička", rekao je.
Nizozemski premijer Jan Peter Balkenende pozvao je nizozemske birače da na referendumu 1. lipnja potvrde europski ustav bez obzira na ishod francuskog referenduma. "Sada postoji čak jedan razlog više da se kaže 'da'. Svaka zemlja ima svoju odgovornost", rekao je Balkenende, u čijoj je zemlji protivljenje ustavu prema anketama poraslo na čak 60 posto.
Slovenski ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel izrazio je žaljenje zbog odbacivanja europskog ustava i naglasio da će se Slovenija bez ozbira na rezultate francuskog referenduma nastaviti zalagati za europsku perspektivu jugoistične Europe.
"Radi se o suzdržanosti, oprezu. Europski projekt će najvjerojatnije napredovati sporije. Teško će se govoriti o proširenju. No u Europskoj uniji živjet ćemo kao i do sada. Problemi će biti sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politiko, ali to nije kraj svijeta", rekao je Rupel.
S odbacivanjem ustava u Francuskoj smanjili su se i izgledi da Velika Britanija nastavi s procesom ratifikacije. Prema ranijim najavama Velika Britanija trebala bi referendum održati sljedeće godine, a 1. srpnja ove godine preuzima predsjedanje EU-om.
Britanski premijer Tony Blair rekao je da Europskoj uniji treba vremena da razmisli o francuskoj odluci te da je prerano reći hoće li Britanija izaći na referendum.
"Sada je važno imati vremena za razmišljanje, pogotovo u svjetlu nizozemskog referenduma za nekoliko dana i Europskog vijeća sredinom lipnja gdje će svi čelnici moći razgovarati o posljedicama glasovanja", rekao je Blair novinarima u Toscani.
Neki analitičari smatraju, međutim, da je Blair privatno oduševljen rezultatima koji mu omogućavaju da izbjegne održavanje referenduma koji bi mogao izgubiti.
Francusko odbijanje Europskog ustava predstavlja "početak pobune građana protiv birokracije Bruxellesa", ocijenio je austrijski populist Joerg Haider ORF. "Smatram da je to sreća za Europu", dodao je i ocijenio da "su građani razočarani gospodarskim rezultatima njihovih vlada".
Norveški premijer Kjell Magne Bondevik izjavio je pak da bi odbacivanje ustava u Francuskoj moglo odgoditi raspravu u Norveškoj o pristupanju EU. Norvežani su dva puta glasovali protiv članstva, na referendumima 1972. i 1994. godine. Nova rasprava o tom pitanju ne očekuje se prije 2007. godine.