S obzirom da je u Hrvatskoj u prvim mjesecima ove godine zabilježena usporena dinamika gospodarskog rasta u odnosu na lani, kao i pad investicijskih aktivnosti zbog većinom obavljenog državnog infrastrukturnog plana (autoceste), nužno je provoditi reforme kojima će se povećati uloga privatnog sektora u generiranju gospodarskog rasta, ocijenio je financijski analitičar CAIB-a Goran Šaravanja.
Time će se osigurati brži dugoročni rast, a pravovremenim uvođenjem reformi bi se mogao minimizirati rizik od naglog porasta vanjskog duga i deficita tekućeg računa platne bilance koji je prisutan zadnjih nekoliko godina, kazao je Šaravanja na današnjem financijskom skupu HVB Splitske banke u Zagrebu.
Ocjenjuje da je to važno u situaciji kada će, procjenjuje, stopa inflacije prijeći ove godine 3 posto, djelomice kao posljedice promjena cijene nafte i sezonskih promjena cijena prehrambenih proizvoda.
Kombinacija povećanog unutarnjeg zaduživanja države i intenzivnog pritjecanja kapitala ojačat će, smatra, domaću valutu pa bi prosječni ovogodišnji tečaj mogao iznositi 7,45 kuna za euro.
Za kamatne stope pak kaže da bi dobrim dijelom ove godine mogle ostati niske.
Ubrzanje reformi, pa i potrošačku i investicijsku klimu u Hrvatskoj ove bi godine svakako potaknuo početak pregovora s EU.
Iznoseći ocjene prvih mjeseci ove godine Šaravnja je kazao da je industrijska proizvodnja u Hrvatskoj rasla manje nego lani, za svega 0,2 posto, trgovina na malo za oko 2 posto, za što kaže da nema naznaka za neki skokovitiji rast do kraja godine.
Pozitivnim ističe lanjski pad uvoza i porast izvoza, koji bi se, po njemu, mogao nastaviti i u ovoj godini.