Francuska politička scena snažno je u zadnje vrijeme mobilizirala javnost da glasa 'za' europski ustav nastojeći smanjiti broj birača koji strahuju od preliberalne Europe, pretjeranog širenja EU-a, ulaska Turske, gubitka "socijalne države", rasta nezaposlenosti, pada kupovne moći.
"Povezivati pitanje referenduma s ustavom i pitanje pristupa Turskoj toliko je umjetno koliko i demagoški", drži Robert Badinter (odvjetnik i zastupnik socijalista u Senatu) u komentaru za Liberation. Taj hrvatskoj javnosti poznat pravnik koji je predsjedavao Komisiji za granice nakon raspada SFRJ, zagovornik je prihvaćanja euro-ustava ali i protivnik širenja na istok kojim će se granice EU-a pomaknuti do Irana i Iraka.
Također pravnik Jean-Luc Sauron drži da "Ustav ne olakšava niti otežava pristup Turske", prenosi Liberation.
List podsjeća da odredbe euro-ustava ne dovode u pitanje već priznate kandidature - Rumunjske, Bugarske, Hrvatske i Turske, ali da su za te zemlje postojeći Kopenhaški kriteriji, koje svaka zemlja kandidatkinja mora poštivati (demokracija, pravna država, ljudska prava, tržišno gospodarstvo), pooštreni pa one još moraju ispuniti jednakost muškaraca i žena te poštivanje prava manjina.
Novi sustav glasovanja predviđen euro-ustavom "bez sumnje problematizira pristup Turske", smatra diplomat Etienne de Poncin te ističe da bi Turska, zbog svoje demografske brojnosti, dobila prvo mjesto u svim euroinstitucijama i mogla blokirati tri od četiri odluke.
No najteže i ključno je pitanje budućih granica EU-a, ocjenjuje isti stručnjak i napominje da paradoskalno, upravo to pitanje nije bilo dovoljno duboko razmatrano.
Prema njemu nedostatak jasne definicije granica ima "destabilizirajuć" učinak na javno mnijenje suočeno sa stalnim širenjem EU-a. Jer s vremenom će se EU proširiti na Balkan, zatim na dio zemalja proizišlih iz bivšeg SSSR-a, piše Liberation i pita hoće li s vremenom EU postati sinonim za 46 zemalja članica Vijeća Europe, uključujući i Rusiju onoga dana kada ona poželi ući i prihvati vrijednosti Unije.
Glavna novost euro-ustava je uvođenje izrijekom statusa "privilegiranih odnosa između EU-a i pojedinih susjeda. To jest novost "i ti sporazumi mogli bi biti predloženi zemljama koje ne žele pristupiti EU-u i čija kandidatura nije ocijenjena prihvatljivom iz geografskih razloga", ističe de Poncin. Takvim ugovorom prvi se put institucionalizira drugi ili treći krug EU.
Francuski predsjednik Jacques Chirac nastojao je umiriti javnost ponavljajući u zadnje vrijeme kako otvaranje pregovora s Ankarom ne prejudicira niti njihov brz završetak niti pozitivan ishod. Radi uvjerljivosti on je upisao u francuski ustav da će se o svakom novom proširenju, osim već dogovorenog na Rumunjsku, Bugarsku i Hrvatsku, birači izjašnjavati referendumom.
Države članice EU-a mogu euro-ustav prihvaćati referendumom ili parlamentarnom procedurom.