HINA - Financijski servis
Analitičari Ekonomskog instituta prognoziraju da će rast BDP-a u Hrvatskoj u 2005. godini biti 3,6 posto, prosječnu stopu inflacije od 2,7 posto, ne predviđaju značajnije promjene u ukupnom broju zaposlenih, dok se pod utjecajem slabije gospodarske aktivnosti i napetosti u državnom proračunu u ovoj godini očekuje usporavanje rasta plaća.
Fiskalna projekcija ne odstupa od Vladinog plana o deficitu od 3,7 posto BDP-a, premda postoje veliki rizici povezani s njezinim ostvarivanjem.
Neke su to od prognoza o gospodarskim kretanjima u ovoj godini koje je danas objavio zagrebački Ekonomski institut u povodu objavljivanja novog broja publikacije Croatia Economic Outlook Quarterly.
Nakon usporavanja gospodarske aktivnosti u drugoj polovici prošle godine i naznaka njezinog daljnjeg slabljenja u prvom tromjesečju ove godine, nastavak godine, ocjenjuje se, trebao bi donijeti postupni oporavak pod utjecajem jačanja investicija i izvoza.
U 2005. očekuje se rast BDP-a od 3,6 posto, što je manje nego u 2004. kada je iznosio 3,8 posto.
Pritom se procjenjuje da će rast BDP-a u prvom tromjesečju biti manji od 3 posto, ali bi prema kraju godine trebalo doći do njegovog ubrzanja u skladu s očekivanim jačanjem investicija i izvoza.
Nakon ubrzavanja inflacije početkom 2005., ostatak godine trebao bi donijeti slabljenje pritisaka na rast cijena. Domaće tržište prehrambenih proizvoda, kao i svjetsko tržište nafte trebalo bi se stabilizirati, što će uz očekivani stabilni tečaj kune prema euru dovesti do postupnog smanjivanja inflacije koja bi do kraja godine mogla pasti na oko 2 posto. Prosječna inflacija u 2005. tako bi mogla iznositi 2,7 posto.
Očekuje se nastavak pozitivnih trendova u vanjskoj trgovini uspostavljenih 2004. godine, procjenjuje se da će rast realnog izvoz roba i usluga biti viši od 5 posto, dok bi uvoz trebao rasti po nešto nižoj stopi. Takva bi kretanja trebala utjecati na zadržavanje deficita tekućeg računa bilance plaćanja na razini od ispod 5 posto BDP-a.
Analitičari Ekonomskog instituta u 2005. ne očekuju značajnije promjene u ukupnom broju zaposlenih osoba, dok bi broj nezaposlenih mogao biti nešto veći nego prošle godine zbog povećane stope aktivnosti stanovništva.
Očekuje se umjereno akomodirajuća monetarna politika koja će omogućiti nesmetano zaduživanje države na domaćem tržištu, ali i ostaviti dovoljno sredstava za financiranje poslovnog sektora i sektora stanovništva. Kako bi se potvrdila vjerodostojnost Vlade u provođenju ekonomske politike, očekuju se poduzimanje značajnih napora radi poštivanje uvjeta zacrtanih postojećim stand-by aranžmanom.
Analitičari Ekonomskog instituta, kako se navodi, prepoznaju značajne rizike za ostvarenje projiciranih kretanja, koji se kreću od mogućeg negativnog učinka eventualnog duljeg odgađanja pregovora s EU do mogućeg nepovoljnog utjecaja eventualnog daljnjeg rasta cijena nafte ili značajnijeg usporavanja rasta gospodarstva EU.
Glavni rizici ipak su, ističe se, vezani uz ostvarivanje fiskalnih projekcija, gdje je moguće podbacivanja poreznih prihoda u odnosu na plan, ali i probijanje planiranih rashoda. Stoga se rebalans proračuna čini neizbježnim, a ako se njime uvedu dodatne restrikcije u pogledu javnih investicijskih rashoda, to bi moglo ugroziti očekivani oporavak ukupnih investicija i ukupne gospodarske aktivnosti.