Unatoč napretku koji je Hrvatska ostvarila, neovisnost medija ugrožava povremeno miješanje vlasti u njihov rad i problemi poput medijske klevete zbog koje novinari mogu završiti u zatvoru, objavila je organizacija u srijedu.
U godišnjem izvješću "Sloboda tiska 2005: globalni pregled neovisnosti medija", organizacija Freedom House sa sjedištem u Washingtonu ocijenila je stupanj slobode medija u 2004. godini u 194 zemlje svijeta.
Hrvatska je na globalnoj ljestvici Freedom Housea smještena na 82. mjesto, odmah iza Italije, Mongolije i Filipina, zajedno sa Senegalom, a ispred Dominikanske Republike i Indije. To je nešto bolji položaj nego u izvješću iz 2004. kada je bila na 84. mjestu.
Hrvatska je u kategorijama zakonskih okvira u kojima djeluju mediji, političkih utjecaja i pristupa informacijama te ekonomskih pritisaka dobila 37 bodova i hrvatski mediji su ukupno ocijenjeni kao djelomično slobodni.
Freedom House konstatira da su hrvatski mediji stekli bitnu slobodu u posljednjih nekoliko godina i da je hrvatska Vlada usvojila važne zakonske izmjene.
Novi zakon o medijima donešen je u travnju 2004. s ciljem da se zaštiti neovisnost medija, navodi Freedom House, ali i zapaža da jedna njegova odredba predviđa mogućnost sankcija protiv novinara koji odbiju otkriti svoje izvore.
Kleveta ostaje kazneno djelo u Hrvatskoj, i dva novinara su u prošloj godini osuđena na uvjetnu kaznu zatvora zbog klevete. Novinski urednik je jedva izbjegao zatvor nakon što je odbio platiti visoku kaznu zbog klevete koju je platila ministrica pravosuđa strahujući od međunarodnih kritika, kaže Freedom House.
Freedom House u izvješću ocjenjuje stupanj slobode tiskanih i elektronskih medija i interneta i daje svakoj zemlji brojčanu ocjenu od 0 do 100 koja određuje da li će njezini mediji biti slobodni, djelomično slobodni ili neslobodni. Što je niža ocjena to su mediji slobodniji.
Među 27 zemalja središnje i istočne Europe te bivšeg Sovjetskog Saveza Hrvatska je zauzela 10 mjesto iza Bugarske, a ispred Srbije i Crne Gore čiji su mediji također ocijenjeni kao djelomično slobodni. Slovenija je primjerice s 19 bodova na četvrtom mjestu i njezini su mediji ocijenjeni kao slobodni.
Freedom House primjećuje da je u Hrvatskoj nedovoljno proveden zakon o pravu na informacije te da Hrvatsko društvo novinara izvješćuje da je pristup informacijama u 2004. pogoršan.
U izvješću stoji i da su suradnja hrvatske Vlade s Haškim sudom i druga politički osjetljiva pitanja još uvijek teška za izvještavanje za državne i lokalne medije.
Organizacija navodi i da su u dva odvojena incidenta pripadnici protuobavještajne službe šikanirali novinare. U jednom slučaju novinarka je ustvrdila da je bila zadržana protiv svoje volje te da joj je prijećeno i da je ucjenjivana i ispitivana o aktivnostima predsjednika države. U drugom četvorica novinara su se požalila da ih je Služba nadzirala i optužila za špijunažu zbog izvještavanja o tome gdje se nalazi odbjegli optuženik za ratne zločine. Freedom House napominje da je nakon svakog slučaja smijenjen direktor protuobavještajne službe.
Izvješće također navodi kako je najvažniji elektronski medij, Hrvatska radio televizija, još uvijek državni medij i da se tek treba transformirati u javni. Većina lokalnih medija je još uvijek barem djelomično u posjedu lokalnih vlasti.
Fredom House navodi izvješća o pokušaju vladinih dužnosnika da utječu na izvješćivanje HRT-a, te spominje da je vladin ministar prijetio uvođenjem poreza na dodanu vrijednost na rtv-pretplatu, a da se predsjednik Hrvatskog sabora žalio na izvješćivanje HRT-a i prijetio izmjenama zakona o HRT-u.
Freedom House je u izvješću globalno ocijenio da je unatoč bitnim poboljšanjima u nekim zemljama stanje slobode medija u svijetu 2004. pogoršano, nastavljajući trogodišnji trend.
Poboljšanja bilježe zemlje gdje je postignut demokratski napredak poput Ukrajine i Libanona. One su kao i Gvatemala i Gvineja Bisao prešle iz kategorije neslobodnih među djelomično slobodne, a Namibija iz djelomično slobodnih u slobodne.
Značajan nazadak odigrao se Pakistanu i Keniji koje su iz djelomično slobodnih prešle u kategoriji neslobodnih te u Meksiku i Venezueli. Pogoršanje je zabilježeno i u najmoćnijoj demokraciji na svijetu, Sjedinjenim Državama, koje su pale s 15. na 24. mjesto zahvaljujući brojnim slučajevima u kojima su tužitelji nastojali prisiliti novinare da otkriju svoje izvore ili predaju zabilješke i materijale prikupljene u novinarskom istraživanju.
Od ukupno razmotrenih 194 zemalja i teritorija u svijetu njih 75 rangirane su kao slobodne, 50 kao djelomično slobodne i 69 kao neslobodne.
Najgore rangirane zemlje u svijetu prema slobodi medija u 2004. su Burma, Kuba, Libija, Sjeverna Koreja i Turkmenistan gdje neovisni mediji ili ne postoje ili jedva mogu djelovati.