Funkcioniranje pravne države općenito bilo je tema još jedne plenarne sjednice posljednjeg dana skupa, na kojoj je posebni koordinator Pakta o stabilnosti za jugoistočnu Europu Erhard Busek ocijenio kako pravna država u cijeloj regiji dobro funkcionira na razini donošenja zakona, ali se problemi javljaju u njihovoj provedbi.
"Problem je u provedbi (zakona) i stoga regiji šaljem poruku da je treba što prije započeti, uključujući potrebne korake u obuci kadrova, od sveučilišta do sudstva" rekao je Busek s govornice Foruma.
"Ako očekujete ulaganja (u regiji), morate imati pravosuđe kojem se može vjerovati", poručio je svim zemljama regije posebni koordinator, dodavši kako se u obavljanju svoje funkcije susreće s ocjenama stranih privrednih subjekata kako je lakše ulagati u Kini ili Indiji nego na jugoistoku Europe.
Kao veliki problem naveo je korupciju ocijenivši da je za uspješnu borbu protiv nje prijeko potrebna pomoć partnera i podsjetio kako Pakt o stabilnosti u Sarajevu utemeljuje Centar za borbu protiv korupcije.
Istodobno je uputio kritiku zemljama EU-a zbog činjenice da je organizirani kriminal, a osobito trgovina narkoticima i ljudima, tako raširen zato što na njihovom području za to postoji potražnja.
"Europska unija mora se početi boriti protiv 'potrošača', što dosad nije osobito jako činila", jer se više koncentrirala na pravosuđe i gospodarske projekte, kazao je Busek.
Busek je govorio i na središnjem plenarnom zasjedanju trećeg dana Foruma u okviru teme "Hrvatska u procesu europskog proširenja: jačanje demokracije i gospodarski razvoj".
Naglasio je kako je put prema EU-u "pozivnica ulagačima", ustvrdivši kako je Hrvatska ostvarila vrlo pozitivan rezultat glede razvoja, slijedivši u tome Mađarsku i Češku.
Ključnom je ocijenio regionalnu suradnju i na političkom i na gospodarskom planu, poručivši da "poslovna zajednica na regiju gleda kao na cjelinu, a ne kao na niz manjih suprotstavljenih država malih tržišta", posebno istaknuvši fizičku povezanost, odnosno nužnost uspostave cestovnih koridora i zračnih veza.
"Hrvatska mora gledati prema Uniji ali ne smije zaboraviti regiju…Sloveniji smo to dopustili, ali Hrvatska je druga priča", pojasnio je Busek.
Glavni hrvatski pregovarač s EU-om Vladimir Drobnjak, na istoj je sjednici ocijenio kako Hrvatska svoj specifičan položaj u procesu pristupa Uniji duguje naslijeđu rata.
"Osim kopenhaških kriterija imamo i dodatne kriterije koji proizlaze iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju", pojasnio je Drobnjak, te kao dodatne uvjete naveo suradnju s Haškim sudom (ICTY), dobrosusjedske odnose, regionalnu suradnju, te zaštitu manjina.
"Ostalo nam je jedno jedino neriješeno pitanje vezano uz ICTY", kazao je Drobnjak, istaknuvši sudjelovanje Hrvatske na izborima za europski parlament 2009. godine kao cilj kojem će težiti njegov pregovarački tim.
Time je ponovio stajalište hrvatskog premijera Ive Sanadera, koje je iznio u četvrtak na Forumu, nakon što je izrazio uvjerenje da će Hrvatska pristupne pregovore s Unijom započeti prije kraja luksemburškog predsjedanja u lipnju.
Crans Montana Forum prvi put od utemeljenja 1989. održan je u jednoj od zemalja jugoistočne Europe, okupivši u Zagrebu oko 400 gospodarstvenika i političara iz 20-ak zemalja. Trodnevni zagrebački skup organiziran je pod nazivom "Europske perspektive i regionalna suradnja", a osnivač i predsjedatelj Foruma Jean-Paul Carteron ocijenio je Zagreb "idealnim mjestom za održavanje Foruma zato što je pred Unijom širenje na zemlje europskog jugoistoka".