Dio problema akademik Barbić predstavio je kroz izostanak sustavnog pristupa prilagodbi kao i izostanak potpune stručne koordinacije u donošenju propisa.
Upozorio je da su hrvatsko sudstvo i pravosuđe neadekvatni, da ih opterećuje nepoduzimanje pravnih mjera i značajno odstupanje od provedbe prava.
Hrvatskoj nedostaje stručno tijelo koje bi bilo stručni arbitar pri donošenju propisa. Prevedeno nazivlje ocijenio je katastrofalnim te naveo primjer "bankovne garancije" koja je prevedena kao "bankovno jamstvo", što je, naveo je, "potpuno različito u svojem pravnom značenju".
Nema europskoga prava kao jedinstvenog sustava i u tim promjenama posebno je agresivno američko pravo, koje kod nas snažno mehanički prodire i nameće rješenja ekonomskom silom, te otvara mogućnost za pravne praznine, kazao je Barbić.
U Hrvatskoj je milijun i šesto tisuća neriješenih predmeta u pravosuđu, a godišnje se dodaje još nekoliko stotina tisuća novih. Sudske su odluke ponekad upitne naravi, a afere opterećuju pravosuđe, rekao je.
U sadašnjem trenutku u Hrvatskoj nema zakona bez protuustavne norme, što postavlja pitanje pozicije Ustava kao centralnog i odredišnog, ali i neposredno primjenjivog propisa, kazao je Barbić.
Osvrćući se na stanje u pravničkoj struci, ocijenio je da je ono obezglavljeno: postoji problem edukacije nakon stjecanja diplome, a pravnici ne čitaju i ne prate stručnu literaturu, i pitanje je koliko je sudaca osposobljeno koristiti europske baze podataka iz područja legislative.
Ilustrirao je kako "austrijski sudac kaže da primjenjuje 85 posto europskog prava, a samo 15 posto austrijskog".
U raspravi koja je uslijedila posebno je istaknut problem obezvrjeđivanja ustava te sudske praksa koja prezire pravne norme, za što je naveden primjer sudske odluke o plagijatu magistarskog rada u Splitu.
Sudionici predavanja uputit će Predsjedništvu HAZU-a prijedlog za osnivanjem tijela koje bi svojim djelovanjem pomagalo u sustavizaciji donošenja zakona i njihovoj prilagodbi europskim rješenjima.