AZ MIROVINSKI FONDOVI VODEĆI NA TRŽIŠTU DMF-A
AZ dobrovoljni mirovinski fondovi, po podacima na dan 28. veljače, drže 44,2 posto udjela i time zauzimaju vodeću poziciju na tržištu dobrovoljnih mirovinskih fondova, ustvrdio je danas direktor Allianza ZB društva za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima Krešimir Gjenero.
Prema tim podacima, AZ otvoreni i zatvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi imali su ukupno 15.872 člana, a u drugoj polovici ožujka broj članova povećao se na 17.500, rekao je Gjenero. Istićući zadovoljstvo ostvarenim udjelom na tržištu, naglašava kako je nužno poraditi na daljnjem razvoju tržišta tržišta.
Trenutna neto imovina otvorenih fondova - AZ profit i AZ benefit, kazao je Gjenero, iznosi oko 29 milijuna kuna, a prosječne mjesečne uplate u zadnjih šest mjeseci iznosile su 2,67 milijuna kuna.
Dodao je kako su svojim članovima u dobrovoljnim mirovinskim fondovima u prošloj godini ostvarili visoke prinose - AZ benefit 10,03 posto, AZ profit 9,92 posto.
Gjenero je istaknuo kako su AZ dobrovoljni mirovinski fondovi u fazi pojačanog rasta te očekuju nastavak pozitivnih trendova. Tako je stečeno i povjerenje više od 1600 članova zatvorenih fondova AZ VIP, AZ Dalekovod i AZ HKZP.
Predsjednik Uprave Allianza ZB društva za upravljanje obveznim mirovinskim fondom Dinko Novoselec kazao je kako su vrlo zadovoljni procesom reforme mirovinskog sustava i njenim rezultatima, i u drugom i u trećem stupu, no mišljenja je kako za dalji razvoj industrije treba ozbiljno poraditi na nekoliko aspekata.
Pritom izuzetno važnim smatra otvaranje pitanja promjene legislative kako u području osnivanja tako i u području poslovanja fondova u cilju omogućavanja fleksibilnije poslovne politike fondova, smanjenja administracije i u konačnici jeftinijeg sustava.
Što se pak porezne politike tiče, istaknuo je da je država poreznim olakšicama i DPS-om za dobrovoljnu mirovinsku štednju građana dala značajan poticaj tom obliku štednje, što potkrepljuju brojke građana koji štede za svoju buduću mirovinu u otvorenim fondovima. Međutim, drži da bi tek uvođenje stimulativne porezne politike za poslodavce rezultiralo pravim razvojem tog tržišta i potaknulo značajniju mirovinsku štednju kroz zatvorene fondove.