ZAGREB - Crkva danas slavi Cvjetnicu, nedjelju Kristove muke, a svečano euharistijsko slavlje u zagrebačkoj katedrali predvodio je nadbiskup zagrebački, kardinal Josip Bozanić. Obrede Cvjetnice započeo je ispred katedrale blagoslovom maslinovih i palminih grančica, te pozvao vjernike da se danas prisjete svečanog Kristova ulaska u Jeruzalem, kada ga je narod pozdravljao palminim i maslinovim grančicama. Današnji dan, dodao je kardinal, navještaj je proslave Uskrsa, kristova uskrsnuća. Proslava Cvjetnice tradicionalni je običaj vjerničkih povorki s palminim i maslinovm granama nastao u Jeruzalemu u četvrtom stoljeću, a u Rimu se taj blagdan počeo slaviti od devetog stoljeća, odakle se raširio po cijeloj Crkvi. Cvjetnicom, nedjeljom prije Uskrsa ujedno započinje Veliki tjedan. Kardinal Bozanić će tradicionalno predvoditi poslijepodne križni put na zagrebačkom Ksaveru.
ZAGREB - Stranka Samostalnost i napredak (SIN) reagirala je danas na ocjene koje je predsjednik države Stjepan Mesić izrekao na račun te stranke ustvrdivši da je riječ o "govoru mržnje i zastrašivanju". SIN je 17. ožujka priredio promidžbenu akciju pod motom "Treba nam Europa, ali ne Europska unija" te Zagrepčanima dijelio sir i vrhnje, a Predsjednik je dan nakon toga na upit novinara o sve većem broju euroskeptika i pojavi i skidanju Gotovininih plakata rekao: "Vidite da se dijele sir i vrhnje, netko sve to financira, jer je nekom interes da Hrvatska bude izolirana zemlja. Dometnuo je da će se brzo otkriti tko sve to plaća. SIN navodi kako je "neshvatljivo da se Predsjednik države spušta na razinu govora mržnje i zastrašivanja jedne demokratski legitimirane stranke i to samo zato što ona 'dijeli sir i vrhnje' i jer se suprotstavlja bezglavoj politici učlanjenja Hrvatske u Europsku uniju".
KARLOVAC - Nepoznati kradljivac sinoć je u 21.15 sati u Karlovcu, na parkiralištu na Jelašima, opljačkao vozača iskoristivši njegovu zaokupljenost lakšim kvarom na osobnom automobilu njemačkih registracijskih oznaka, izvijestila je jutros karlovačka policija. Kradljivac je ukrao vozačevu torbu s osobnim stvarima, dokumentima i 650 eura.
ZAGREB - Hrvatska, poznata u svijetu kao zemlja s tisuću otoka, ima točno 1246 kopnenih površina okruženih morem, od kojih 79 otoka, 525 otočića i 642 hridi i grebena. To su rezultati istraživanja objavljeni u novom broju časopisa "Geoadria" Hrvatskog geografskog društva u Zadru i Geografskog odsjeka zadarskog Sveučilišta, koje potpisuju Tea Duplančić-Leder i Mendi Čala iz splitskog Hrvatskog hidrografskog instituta te Tin Ujević iz Infokarte u Splitu. Po tim rezultatima najveći je hrvatski otok Cres s površinom od 405,7 četvornih kilometara, premda je referentna literatura do sada navodila da je to Krk, koji je sada drugi s 405,2 četvornih kilometara. Ukupna površina otoka hrvatskog dijela Jadranskog mora je 3259 četvornih kilometara, a ukupna duljina obalne crte svih otočnih površina je 4398 km.