"Nakon rasprave u Vijeću, budući da nije bilo suglasnosti, otvaranje pristupnih pregovora je odgođeno", pročitao je Asselborn na konferenciji za novinare zaključke Vijeća EU-a.
Vijeće je usvojilo pregovarački okvir za Hrvatsku, što omogućuje da se pregovori otvore čim se za to steknu uvjeti.
"Međuvladina bilateralna konferencija bit će sazvana zajedničkim dogovorom čim Vijeće bude moglo ustvrditi da Hrvatska u potpunosti surađuje s ICTY-jem", kaže se u zaključcima.
Asselborn je najavio mogućnost da bi pregovori mogli početi već sljedeći mjesec ako Hrvatska do tada ispuni postavljeni uvjet.
"Vjerujem da bi se vrata EU-a za Hrvatsku mogla otvoriti već sljedeći mjesec, kada imamo novu sjednicu Vijeća i već tada bi mogli započeti pregovore bez ikakvih problema, jer je pregovarački okvir usvojen", rekao je Asselborn.
U zaključcima se ovaj put ne spominje izravno "posljednji optuženik" koji mora što prije biti lociran i izručen u Haag, kako je to ranije stajalo u prosinačkoj odluci Europskog vijeća, ali se podsjeća na te zaključke.
"Vijeće je ponovilo važnost pune suradnje s ICTY-jem svih zemalja zapadnog Balkana; riječ je o bitnom zahtjevu za nastavak njihova približavanja EU-u. Vijeće je također podsjetilo na zaključke Europskog vijeća iz prosinca 2004. godine", kaže se u zaključcima.
Luksemburški premijer Jean-Claude Juncker rekao je da će Hrvatska moći započeti pristupne pregovore s Europskom unijom čim dokaže da u potpunosti surađuje s Haškim sudom.
"Ako u sljedećih nekoliko sati, dana ili tjedana, Hrvatska bude u mogućnosti dokazati punu suradnju s Haagom, a to je ono što je većina članica EU-a tražila, pregovori mogu odmah početi", rekao je Juncker, predsjedatelj Europskog vijeća, skupini hrvatskih novinara.
"Učinili smo sve što je bilo moguće da se izbjegne određivanje novog datuma, tako da Hrvatska može uz našu potporu započeti pregovore bilo kada ako dokaže punu suradnju s Haškim sudom", rekao je Juncker.
Hrvatski premijer Ivo Sanader izrazio je u četvrtak nezadovoljstvo zbog odluke o odgodi pristupnih pregovora Hrvatske i EU, ali je istaknuo da je zadovoljan što je usvojen pregovorački okvir.
"Očekivali smo da će pregovori započeti 17. ožujka jer je Hrvatska ispunila ono što se od nje tražilo, a to je puna suradnja s Hagom".
Prema Sanaderu, europski ministri vanjskih poslova nisu zaključili "da Hrvatska nije učinila sve (u slučaju Gotovina), nego da nema konsenzusa oko toga".
Hrvatski je premijer rekao da je više zemalja članica bilo za početak pregovora, nego onih koje su bili protiv.
Sanader je rekao da je "sedam zemalja bilo za Hrvatsku, četiri-pet protiv i još nekoliko za, ali neutralno".
Prije je iz nekoliko diplomatskih izvora objavljeno da je za Hrvatsku bilo osam zemalja - Austrija, Mađarska, Slovenija, Slovačka, Cipar, Malta, Irska i Litva, a da je većina ostalih bila protiv. Bilo je i glasina da se i Slovačka svrstala na stranu protivnika, ali je to poslije demantirano.
Sanader je u srijedu izrazio želju da se pitanjem otvaranja pregovora s Hrvatskom EU ponovno bavi na svom summitu u Bruxellesu sljedeći tjedan. Međutim, ministar Asselborn je na završnoj konferenciji za novinare rekao da se ne planira rasprava o tome. "Luksemburško predsjedništvo ne planira otvarati to pitanje na summitu", rekao je Asselborn.
Suprotno odluci Vijeća ministara, vanjskopolitički odbor Europskog parlamenta zauzeo se u srijedu za početak pristupnih pregovora. Odbor se na sjednici, na kojoj su bili i hrvatski premijer Ivo Sanader i glavni pregovarač Vladimir Drobnjak, zauzeo da se uspostavi promatrački odbor, koji bi procjenjivao surađuje li Zagreb s Haškim sudom te da istodobno pregovori počnu.
Prema prijedlogu vanjskopoličkog odbora, ti bi se pregovori mogli prekinuti u slučaju da promatrački odbor ocijeni da nema pune suradnje.
Premijer Sanader poručio je eurozastupnicima da bi rado prihvatio taj promatrački odbor, što je zamisao koju je sam predložio.
Zamisao o promatračkom odboru podržao je i izvjestitelj Europskog parlamenta, austrijski socijalist Hannes Swoboda, dok se zastupnik Zelenih, Nizozemac Joost Lagendijk s tim nije složio, kazavši da više vjeruje Carli del Ponte nego hrvatskoj Vladi.