Doda li se tom unutarnjem i inozemnom dugu i 13,2 milijarde kuna potencijalnog duga po osnovi izdanih državnih jamstava, ukupni dug na kraju 2004. penje se na 111,8 milijardi kuna, ili na približno 54,1 posto očekivane vrijednosti BDP-a.
Dug opće države s dugom HBOR-a tijekom čitave prošle godine povećan je za 12,5 milijardi kuna, što je povećanje od 29 posto u odnosu na godinu ranije (u 2003. dug je povećan za 9,7 milijardi kuna).
No, analitičari središnje banke pritom ističu da se bitna razlika primjećuje u strukturi povećanja duga.
Dok je u povećanju duga tijekom 2003. inozemna komponenta iznosila dvije trećine, a domaća tek jednu trećinu, tijekom 2004. navedeni omjer je bio promijenjen u korist domaće komponente.
Tijekom prošle godine gotovo 60 posto ukupnog povećanja duga ostvareno je zaduživanjem na domaćem financijskom tržištu, što je, objašnjavaju analitičari HNB-a, proizašlo iz namjere države da se za podmirivanje potreba financiranja u većoj mjeri oslanja na domaće izvore.
Veća orijentiranost na domaće financijsko tržište utjecala je na promjene strukture duga - tijekom 2004. udio unutarnjeg duga u dugu opće države povećan je za 2,3 postotnih bodova, sa 41,4 posto krajem 2003. na 43,7 posto krajem 2004.
S druge strane, udio inozemnog duga smanjen je sa 58,6 posto krajem 2003. na 56,3 posto krajem prošle godine.
Takva kretanja, ističu analitičari, uz doprinos rastu domaćeg financijskog tržišta, pridonose i postepenom smanjivanju izloženosti države valutnom riziku.
Prema podacima HNB-a iz najnovijeg tromjesečnom izvješću, od ukupnog povećanja duga tijekom 2004. od 12,5 milijardi kuna, na povećanje duga opće države se odnosi 11,7 milijardi, dok se ostalih 800 milijuna kuna odnosi na zaduživanja HBOR-a (koji se početkom prošle godine za taj iznos zadužio na inozemnom tržištu).
Unutarnji dug opće države tijekom prošle je godine povećan za 7,5 milijardi kuna, pri čemu je sama država dug povećala za 9,2 milijarde kuna, manjim se dijelom, za 600 milijuna kuna, zadužila lokalna država, dok je unutarnji dug republičkih fondova, tj. državnih agencija smanjen za 2,3 milijarde kuna.
Inozemni je dug opće države tijekom 2004. povećan za gotovo 4,3 milijarde kuna, što je za milijardu kuna, ili za 19 posto manje od povećanja zabilježenog godinu ranije.
Prošlogodišnje povećanje vanjskog duga većinom proizlazi iz zaduživanja republičkih fondova, među kojima posebice Hrvatskih autocesta (3,4 milijarde kuna), 900 milijuna zadužila se Republika Hrvatska, a lokalna je država svoj inozemni dug smanjila za 77 milijuna kuna.
Prema podacima HNB-a o dugu središnje države, njen je inozemni dug krajem prošle godine iznosio 55,2 milijarde kuna, što je 5,1 milijardu, ili 10,2 posto više nego li krajem 2003.
Unutarnji dug središnje države iznosio je krajem prosinca 41,6 milijardi kuna, što je za 6,9 milijardi, ili 19,8 posto više nego li krajem 2003.