Pritom treba imati u vidu da je, prema podacima DZS-a, u prosincu prošle godine bilo 186 plaćenih radnih sati, što je za 3,9 posto više nego u studenom.
Najveći broj plaćenih sati u prosincu prošle godine bio je u djelatnosti javne uprave i obrane te obveznog socijalnog osiguranja (220 sati), gdje je prosječna neto plaća po satu iznosila 21,39 kuna, a najmanji u obrazovanju (172 sata), u kojem je prosječna neto plaća iznosila 24,44 kune po satu.
Zaposleni u zračnom prometu imali su u prosincu najveću neto satnicu, i to u iznosu od 43,63 kuna za prosječnih 177 radnih sati. Slijede zaposleni u istraživanju i razvoju, s prosječnom neto isplatom po satu u iznosu od 34,35 kuna za 182 sata te osiguranje i mirovinski fondovi, osim obveznog osiguranja sa 32,78 kuna za prosječno 181 radni sat.
Najniži iznos neto plaće po satu za prosinac, od prosječne 12,17 kuna, imali su zaposleni u štavljenju i obradi kože, koji su tog mjeseca u prosjeku odradili 184 sata. Nešto većih 12,58 kuna iznosila je prosječna neto plaća po satu zaposlenima u proizvodnji odjeće, s prosječnih 186 plaćenih sati za prosinac.
Prosječna neto plaća po satu za cijelu je prošlu godinu iznosila 23,16 kuna, a prosjek plaćenih radnih sati po mjesecu u prošloj je godini, prema podacima DZS-a, iznosio 178.