Posljedica je to, ističu, prije svega rasta deviznih depozita (za 5,7 milijardi kuna) i kunskih depozita (4,1 milijardi kuna). Tek manjim dijelom tomu je pridonio utjecaj tečaja na devizne depozite (jačanje eura u odnosu na kunu 0,3 posto, budući da su devizni depoziti dominantno denominirani u eurima).
Ukupna likvidna sredstva su tijekom 2004. godine (s izuzetkom siječnja) rasla uz godišnju stopu rasta nižu od 10 posto, ističu analitičari.
Novčana masa (monetarni agregat M1), koja obuhvaća gotov novac izvan banaka, depozite ostalih bankarskih institucija i ostalih domaćih sektora kod HNB-a te depozitni novac kod banaka, u prosincu je, nakon tri mjeseca pada, zabilježio nominalni rast na mjesečnoj razini.
No to je povećanje, pojašnjavaju iz RBA, sezonskog karaktera budući da u prosincu već uobičajeno raste potražnja za gotovim novcem uslijed predblagdanskog povećanja prometa u trgovini na malo.
U odnosu na studeni novčana masa je povećana 2,9 posto, odnosno 961,4 milijuna kuna dosegnuvši iznos od 34,6 milijarde kuna. Na godišnjoj razini (u odnosu na kraj 2003. godine) novčana masa je povećana tek za posto, odražavajući tako i ovaj mjesec usporeniji rast monetarnih agregata. Takva kretanja posljedica su restriktivne monetarne politike i težnji HNB-a usmjerenih k poboljšanju bilance plaćanja i usporavanju rasta inozemnog duga.
Takve mjere, uvedene 2003. godine, a potom i 2004. godine, utjecale su na zamjetno usporavanje rasta novčane mase - godišnja stopa rasta, s izuzetkom rujna kada je iznosila 5,8 posto, od svibnja se zadržava ispod 5 posto.
Iz RBA navode i podatak da su kunski depoziti od kraja studenog do kraja prosinca zabilježili pad od 1,64 milijardi kuna. Uzrok tomu je isplata dividende T-HT-a odnosno smanjeni kunski oročeni depoziti poduzeća.