ZAGREB - Uz upozorenje da hrvatski potrošači još nisu dovoljno zaštićeni, saborski klubovi zastupnika podržali su danas predloženi im Nacionalni program zaštite potrošača za 2005. - 2006. Program, koji se temelji na Zakonu o zaštiti potrošača, donosi prioritete, konkretne zadatke i rokove za ovu i iduću godinu, kao i točno naznačene nositelje pojedinih aktivnosti. Najugroženiji su, upozoravaju oporbeni klubovi, korisnici javnih usluga - grijanja, telefonije, vodoopskrbe, prijevoza itd. Dotaknuto je i pitanje zaštite potrošača u bankarstvu. Zašto su kamate u Hrvatskoj dvostruko više nego u zemljama tih banka, tko će građane zaštiti od tih lihvarskih kamata, pita se Tomašić (HSP). Klubovi su se suglasili da treba bolje informirati potrošače, te osigurati dovoljno novca za provedbu Programa.
ZAGREB - Hrvatski sabor danas je u dnevni red 12. sjednice uvrstio zakonski prijedlog koji će omogućiti spajanje ministarstava vanjskih poslova i europskih integracija. Radi se o Vladinu prijedlogu izmjena Zakona o ustrojstvu i djelokrugu središnjih tijela državne uprave o kojem bi se Sabor trebao očitovati popodne i tako stvoriti uvjete da mu premijer Ivo Sanader sutra predloži nove članove Vlade. Premijer će od Sabora zatražiti da za potpredsjednika Vlade potvrdi Damira Polančeca, a za ministra zdravstva Nevena Ljubičića, te da odobri da ministrica europskih integracija Kolinda Grabar Kitarović preuzme i resor vanjskih poslova.
ZAGREB - Saborski Odbor za rad, socijalnu politiku i zdravstvo podržao je danas prijedlog izmjena Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, kojim bi se za zapošljavanje invalidnih osoba osigurao stalni godišnji priljev novca. Po riječima državne tajnice za rad Vere Babić, zapošljavanje osoba s invaliditetom financiralo bi se iz doprinosa za zapošljavanje koji su dužni plaćati svi poslodavci. Tako država namjerava godišnje prikupiti 84 milijuna kuna. Kako bi se poslodavce stimuliralo na zapošljavanje invalida predlaže se da poslodavci koji zapošljavaju više invalida plaćaju manji doprinos, a oni koji tu obvezu ne ispunjavaju više od propisanih 1,7 posto, rekla je Vera Babić.
ZAGREB - Dvjestotinjak radnika kurirskih službi prosvjedovalo je jutros pred Hrvatskim saborom protiv monopola Hrvatske pošte na pošiljke do sto grama, dok su radnici HP-a istodobno dijelili letke zastupnicima tvrdeći da svaka europska država štiti interese nacionalnog poštanskog operatera. Predloženim izmjenama Zakona o pošti definirane su, među ostalim, rezervirane poštanske usluge samo za HP kao javnog operatera, što uključuje i pošiljke do 100 grama sukladno EU direktivi, kao i univerzalne i kurirske usluge, te način odobravanja dozvola za tu djelatnost. No, predstavnici Sindikata kurirskih i dostavnih službi, tvrde da će, usvoji li se takav prijedlog zakona, 3.000 radnika u kurirskim službama ostati bez posla.
ZAGREB - Hrvatska je kao potpisnica Montrealskog protokola o zabrani korištenja spojeva koji oštećuju ozonski sloj isključila iz uporabe pesticid metil-bromid daleko prije postavljenog obvezujućeg roka. Po podacima Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, u zadnje tri godine u hrvatskoj poljoprivredi više se ne koristi taj spoj. Po Montrealskom protokolu razvijene zemlje moraju isključiti metil-bromid do kraja 2005. a zemlje s manjom potrošnjom takvih tvari, među kojima je i Hrvatska, do 2015. U Hrvatskoj se metil-bromid koristio od 1965., a Uredbom o tvarima koje oštećuju ozonski omotač od početka ove godine njegova se potrošnja ukinula. Najveća potrošnja metil-bromida u Hrvatskoj bila je 1991. kada je iznosila 31 tonu, do 2000. smanjena je na 18 tona, a 2001. na devet.
ZAGREB - Stalni zajednički odbor za sukcesiju bivše SFRJ na svojoj prvoj konstitutivnoj sjednici, koja bi se mogla održati sredinom ožujka u Skopju, na dnevni red trebao bi staviti pitanje načina otvaranja arhiva bivše Narodne banke Jugoslavije, doznaje se od predstavnika Hrvatske u Odboru za raspodjelu financijske imovine i obveza bivše SFRJ Zdravka Rogića. Odbor za raspodjelu jednoglasno je, uključujući i predstavnika Srbije i Crne Gore, u lipnju prošle godine na sjednici u Zagrebu donio Rezoluciju kojom se traži od Stalnog zajedničkog odbora utvrđivanje činjenica u arhivima bivše NBJ o manjku više od 580 milijuna dolara s računa bivše NBJ, na kojima je ostalo tek 50 milijuna dolara. Stalni odbor čine voditelji izaslanstava pet država sljednica - Slovenije, Hrvatske, BiH, Srbije i Crne gore te Makedonije - koji su i potpisali Ugovor o sukcesiji u Beču 29. lipnja 2001.
ZAGREB - Prošlogodišnja je inflacija u Hrvatskoj bila nešto iznad europskog prosjeka, a inflacija viša od Hrvatske prošle je godine zabilježena u jedanaest zemalja EU, posebice zemljama koje su prošle godine ušle u Uniju, objavljuje Državni zavod za statistiku. Inflacija, mjerena indeksom potrošačkih cijena u Hrvatskoj je u prosincu prošle godine u odnosu na prosinac 2003. iznosila 2,7 posto, dok je europski indeks potrošačkih cijena u 15 zemalja EU, po privremenim podacima, iznosio 2,2 posto, a nešto više, 2,4 posto prosjek je za 25 zemalja EU. Inflaciju višu od Hrvatske bilježe Letonija (7,4 posto), Slovačka (5,8 posto), Mađarska (5,5 posto), Estonija (4,8 posto), Poljska (4,4 posto), Cipar (3,9 posto), Luksemburg (3,5 posto), Slovenija i Španjolska (po 3,3 posto), Grčka (3,1 posto) i Litva (2,8 posto).
ZAGREB - U Hrvatskoj je u jesenskoj sjetvi 2004. kod pravnih osoba i njihovih dijelova zasijano ukupno 56.648 hektara, što je za 16 posto manje nego u godini ranije, objavio je Državni zavod za statistiku. Podaci se odnose samo na pravne osobe dok nema podataka za individualne poljoprivrednike. Kako pojašnjavaju u DZS-u, u državnom proračunu za 2004. godinu nisu osigurana sredstva za provedbu istraživanja za obiteljska poljoprivredna gospodarstva pa DZS ne raspolaže tim podacima. U strukturi zasijanih površina kod pravnih osoba i njihovih dijelova najviše su zastupljene žitarice (79,7 posto), uljano sjemenje i plodovi (16,3 posto), krmno bilje (3,3 posto) te ostalo (0,7 posto).
ZAGREB - Industrijska proizvodnja u Hrvatskoj je 2004. godine, po podacima Hrvatske gospodarske komore, bila na razini 77,5 posto industrijske proizvodnje iz 1990. godine. Podaci pokazuju da je industrijska proizvodnja u Hrvatskoj bila veća za 3,7 posto u odnosu na prethodnu godinu. Iako industrijska proizvodnja raste, analitičari HGK u najnovijoj publikaciji "Gospodarska kretanja" navode da je ipak riječ o usporenoj dinamici rasta, već treću godinu uzastopce. Podaci statistike pokazuju da je u 2002. u odnosu na godinu prije industrijska proizvodnja zabilježila rast od 5,4 posto, dok je u 2003. povećana za 4,1 posto u odnosu na prethodnu godinu, a u 2004. godini za 3,7 posto.