RIM - Talijanski ministar vanjskih poslova i čelnik Nacionalnog saveza Gianfranco Fini govoreći u četvrtak poslije podne u Trstu u povodu Dana sjećanja na fojbe i talijanske izbjeglice iz Istre, Rijeke i Dalmacije, kazao je kako treba pomoći "prijateljima
Hrvatima" da uđu u Europsku uniju. Pojedini esuli, talijanski izbjeglice, u dvorani Teatra Verdi, zviždali su Finiju na riječi da Hrvatska želi ući u Europsku uniju te da joj u tome treba pomoći. Na te prosvjede Fini je odgovorio kako treba gledati prema naprijed i "pratiti prijatelje Hrvate na njihovu putu prema Europi" na što su se čula dobacivanja da je "prevaren", jer "Slaveni su uvijek Slaveni". Prosvjedi su se čuli i kada je Fini kazao kako u pogledu "pitanja povratka dobara esula nisu toliko bitni pregovori, koliko vjerovanje u europske vrijednosti, koji će sami stvoriti putove". Na povike da stvara iluzije, Fini je rekao kako treba gledati prema naprijed, a ne prema natrag. "Hrvatska će početi pregovore o članstvu u EU samo ako bude sa sudom u Hagu surađivala na izručenju ratnih zločinaca: Italija nije jedina koja to traži već svih 25 članica Unije", kazao je Fini nakon manifestacije kojom se u Italiji obilježava sjećanje na talijanske žrtve u Titovoj Jugoslaviji nakon Drugog svjetskog rata, kako prenosi AFP. Otvaranje pregovora o pristupu Hrvatske Uniji predviđeno je za 17. ožujka.
RIM - Sarajevski nadbiskup kardinal Vinko Puljić predvodio je u četvrtak svečanu misu u hrvatskoj crkvi svetog Jeronima u Rimu u povodu 45. godišnjice smrti kardinala Alojzija
Stepinca. Puljić je kazao kako je i danas blaženik Stepinac, kojega je Ivan Pavao II. beatificirao 1998. u Mariji Bistrici, primjer svima zbog svojeg djelovanja, a zbog kojega je bio žrtvom svih totalitarizama, nacizma, fašizma i komunizma. Puljić je podsjetio na sva razdoblja Stepinčeva života i rada.
WASHINGTON - U prijedlogu američkog državnog proračuna za 2006. godinu predviđeno je da Hrvatska dobije pomoć od 15 milijuna dolara za jačanje demokracije i privatnog ekonomskog
sektora. Hrvatska bi trebala dobiti pomoć od 15 milijuna dolara u okviru programa Potpore za istočnoerupske demokracije (SEED). Prijedlog proračuna za fiskalnu godinu 2006., koja počinje u listopadu, predsjednik Bush je u ponedjeljak uputio na usvajanje američkom
Kongresu. Pomoć Hrvatskoj bit će usmjerena prema dva cilja: stvaranju dinamičnog privatnog sektora posebice u poljoprivredi i promicanju demokracije jačanjem lokalne samouprave. Godina 2006. bit će posljednja godina u kojoj će Hrvatska dobiti pomoć iz programa SEED i ona će nakon toga biti ugašena jer SAD procjenjuju da je Hrvatska ostvarila dovoljan napredak u političkim i ekonomskim reformama te joj ta pomoć predviđena za zemlje u tranziciji više neće biti potrebna. SAD već nekoliko godina postupno smanjuje pomoć Hrvatskoj u skladu s napretkom njezine demokracije i jačanjem ekonomije. U 2004. ta pomoć je bila blizu 25 milijuna dolara, a u 2005. je smanjena na 20 milijuna dolara. Prijedlogom proračuna Bush je za 2006. zatražio ukupno 382 milijuna dolara pomoći za SEED koji obuhvaća Albaniju, BiH, Bugarsku, Hrvatsku, Kosovo, Makedoniju, Rumunjsku i Srbiju i Crnu Goru. Od osam zemalja istočne Europe koje primaju američku pomoć iz programa SEED u 2006. jedino će Makedonija dobiti više nego ove godine, 39 milijuna dolara, dok pomoć Albaniji ostaje na istoj razini od 28 milijuna dolara. Pomoć Bosni i Hercegovini će također biti smanjena sa 41 milijun dolara na 40 milijuna dolara. Bugarskoj, koja će dobiti 28 milijuna dolara, bi također 2006. trebala biti posljednja godina američke pomoći iz okvira SEED-a. Za Srbiju i Crnu Goru je predviđeno 75 milijuna dolara, a za Kosovo 72 milijuna dolara.
WASHINGTON/NEW YORK - Policijska misija Europske unije u Bosni i Hrecegovini (EUPM) ostvarila je značajan napredak prema uspostavi bosanskohercegovačke policije međunarodne kvalitete, rečeno je u četvrtak u izvješću podnesenom Vijeću sigurnosti
Ujedinjenih naroda. U izvješću o Europskoj policijskoj misiji u BiH, koja je naslijedila
UN-ovu policijsku misiju, rečeno je da je ostvaren "mjerljiv i dojmljiv napredak" posebice u jačanju policijskih službi na razini države. EUPM nastoji stvoriti jedinstvenu i učinkovitu policijsku strukturu za cijelu BiH u skladu s uputama visokog predstavnika Paddyja Ashdowna nakon što Republika Srpska već godinama nije uhitila niti jednog optuženika za ratne zločine. Među postignuća izvješće je ubrojalo i uspostavu državne istražne agencije koja je ključna za borbu protiv organiziranog kriminala u BiH.
NICA - Rusija planira osnivanje mirovnih snaga koje bi mogle surađivati s NATO-ovim postrojbama, izjavio je ruski ministar obrane Sergej Ivanov na sastanku s kolegama
iz zemalja članica Sjevernoatlantskog saveza u Nici. Ivanov je rekao da je NATO ministre izvijestio o ruskom planu, iako na konferenciji za novinare nije htio reći pojedinosti o tome koliko će te snage biti velike i kada bi mogle biti spremne za djelovanje. Glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer kazao je da je taj plan dokaz da NATO i Rusija mogu surađivati unatoč nekim razilaženjima. "Bilo bi vrlo korisno da Rusija ima profesionalne vojnike koji bi mogli djelovati zajedno s NATO-om", kazao je Scheffer.
MADRID - Španjolski premijer Jose Luis Zapatero isključio je u četvrtak svaku mogućnost pregovora s baskijskom separatističkom organizacijom ETA-om sve dok "ne utihne" oružje boraca za baskijsku neovisnost. "Oni koji pribjegavaju nasilju ili ga podupiru neće biti saslušani sve dok njihovo oružje ne utihne", izjavio je Zapatero nakon napada autobombom u kojem su u sjeveroistočnom dijelu Madrida u srijedu poginule 42 osobe. "To je stajalište koje zastupam od prvog dana i koje i danas ponavljam", kazao je šef španjolske vlade na konferenciji za novinare s meksičkim predsjednikom Vincenteom Foxom koji se od utorka nalazi u službenom posjetu Španjolskoj.
RIM - Iračka militantna skupina koja tvrdi da stoji iza prošlotjedne otmice talijanske novinarke Giuliane Sgrene u četvrtak je od talijanske vlada zatražila da u roku 48 sati
povuče svoje vojnike iz Iraka ako želi svoju novinarku vidjeti slobodnu. Državna talijanska televizija je, međutim, još jednom izvijestila da postoje sumnje u autentičnost poruke koju je na Internetu objavila skupina koja sebe naziva Organizacijom islamskog džihada. Nakon što je Sgrena oteta prošli četvrtak 4. veljače u Bagdadu, upućen je sličan zahtjev, u kojem se tražilo povlačenje talijanskih vojnika u roku od 72 sata. List Il Manifesto, za koji radi novinarka Sgrena, tvrdi da je s otmičarima je uspostavljen kontakt putem posrednika i da rade na oslobađanju 56-godišnje ratne reporterke koja piše i za
njemački tjednik Die Zeit. Obavještajni izvori tvrde da je Sgrena živa i zdrava, no tko u stvari stoji iza njezine otmice ostaje nepoznanicom. Ne zna se ni da li otmičari pripadaju nekoj političkoj skupini ili su obično kriminalci u potrazi za novcem od otkupnine. Razne skupine, naime, često trguju žrtvama otmice. Još jedna novinarka Florence Aubenas iz francuskog Liberationa, je u rukama nepoznatih otmičara. Ona je oteta 5. siječnja zajedno sa svojim prevoditeljem Huseinom Hanunom al-Saadijem.
WASHINGTON - Sjedinjene Države u četvrtak su izjavile kako žele mirno, diplomatsko rješenje nuklearnog problema Sjeverne Koreje nakon što je ta zemlja objavila da posjeduje nuklearno oružje. Sjeverna Koreja u četvrtak je izjavila da ne planira nastaviti šesterostrane razgovore o svom nuklearnom programu, objavljujući prvi put da je razvila nuklearno oružje kako bi se zaštitila od Sjedinjenih Država. Sjedinjene Države, Japan, Južna Koreja, Kina i Rusija nastoje nagovoriti Sjevernu Koreju da se vrati razgovorima čiji je posljednji krug održan u lipnju prošle godine. Cilj šesterostranih razgovora je uvjeriti Sjevernu Koreju da napusti program nuklearnog oružja. Glasnogovornik State Departmenta Adam Ereli rekao je novinarima kako će Sjedinjene Države nastaviti ići za "mirnim, diplomatskim" rješenjem spora sa Sjevernom Korejom. U pogledu značenja najnovije sjevernokorejske najave Ereli je rekao kako u njoj nema ništa "činjenično novo" te da SAD već dugo djeluje pod pretpostavkom da Sjeverna Koreja ima jedno do dva nuklearna
oružja.
WASHINGTON - Američki State Department izrazio je u četvrtak zabrinutost zbog toga što Venezuela kupuje oružje od Rusije smatrajući da bi dio naoružanja mogao završiti u rukama ljevičarskih pobunjenika u Kolumbiji i drugdje u Latinskoj Americi. Zamjenik glasnogovornika State Departmenta Adam Ereli je rekao novinarima da bi oružje moglo imati "destabilizirajući učinak na taj dio svijeta". List The Washington Times u četvrtak izvješćuje da se Rusija suglasila prodati više od 100.000 automatskih pušaka AK-47
(Kalašnjikov), kao i mlazne lovce MIG-29 te borbene helikoptere. Venezuelanski predsjednik Hugo Chavez je izjavio da oružje nabavlja za potrebe obrane zemlje te da je Venezuela neutralna u sukobu kolumbijske vlade i ljevičarskih pobunjeničkih skupina.