Nacionalno vijeće bunjevačke nacionalne manjine, koji okuplja Bunjevce koji negiraju svoje hrvatsko podrijetlo, pripremio je nastavni plan i program za predmet "Bunjevački jezik s elementima nacionalne kulture" i on će se, kako se najavljuje, od sljedeće školske godine izučavati u osnovnim školama.
Demokratski savez Hrvata u Vojvodini ocijenio je kako se radi o "ponovljenim asimilacijskim postupcima državnih vlasti prema Hrvatima na sjeveru Bačke kakvi su bili dio državne politike do 2000. godine".
"Radeći na jezičnome podvajanju hrvatske manjine u Vojvodini, nove državne vlasti ponovno otvoreno rade na njezinom asimiliranju i ne poštuju obvezu čuvanja i njegovanja nacionalne, etničke i jezične posebnosti", navodi se u priopćenju stranke hrvatske manjine u Vojvodini.
Ovim se, zaključuje DSHV, "ugrožava opstanak hrvatske manjine na području sjeverne Bačke".
"Dijalekt bačkih Hrvata, izvorna hrvatska ikavica, koju u privatnom govoru koriste Hrvati i na drugim prostorima - u Dalmaciji, Hercegovini, Lici, Slavoniji, Mađarskoj - samo se ovdje proglašava jezikom, a dio jednog naroda samo se ovdje proglašava zasebnim narodom", napisao je u uvodniku današnjih novina urednik "Hrvatske riječi" Zvonimir Perušić.
Član Hrvatskog nacionalnog vijeća u SCG Tomislav Žigmanov ovim povodom konstatira da "apsurdnost takve inicijative krijepi činjenica da je čitavo tzv. bunjevačko pitanje dio baštine političkog projekta za čije se neke od dijelova danas sudi u Den Haagu".
Prema podacima s posljednjeg popisa stanovnika 2002. u subotičkoj općini ima 16.254 Bunjevaca, odnosno 10,96 posto, dok se kao Hrvati izjasnilo 16.688, odnosno 11,25 građana Subotice.