Dasadašnji odaziv bitno je manji u odnosu na predsjedničke izbore iz 2000., kada je do 11 sati glasovalo oko 22, 5 posto birača, rekao je novinarima predsjednik Državnog izbornog povjerenstva Ivica Crnić, dodajući da izbori protječu bez incidenata.
Podatke o odazivu birača s birališta do 11 sati dostavilo je 84 posto birališta, odnosno njih 5.513, od 6.557, koliko ih je jutros u 7 sati otvoreno u Hrvatskoj.
Najviše birača izišlo je u Međimurskoj i Varaždinskoj županiji - više od 17 posto, a najmanje - 9, 54 posto u Koprivničko-križevačkoj.
U Zagrebu se do 11 sati odazvalo 16, 32 posto birača.
Predsjednik DIP-a opetovano je pozvao birače da iziđu na birališta i glasuju po svom uvjerenju.
U Hrvatskoj oko četiri milijuna birača ima pravo birati koji će od 13 kandidata biti predsjednik države, a to pravo ima i oko 400 tisuća hrvatskih državljana u inozemstvu.
Birači na Novom Zelandu, u Australiji, Japanu, Kini, Maleziji već su, zbog vremenska razlike, obavili svoju građansku dužnost, a birališta su u tim zemljama zatvorena, izvjestio je Branko Hrvatin.
U Australiji, Japanu i Novom Zelandu glasovalo je 44,5 posto, odnosno 2.034 birača od 4. 541 koliko ih je bilo upisano u popise.
U 13 sati, odnosno 15 sati po hrvatskom vremenu, otvorit će se birališta u Kanadi i Sjedinjenim Državama.
Predsjednički izbori protječu bez incidenata, a jedan manji zabilježen je u Puli, gdje su dvije nepoznate osobe otuđile hrvatsku zastavu s biračkog mjesta broj 28.
U Zagrebu je bilo nesporazuma između građana i osoba iz agencija (za istraživanje javnog mišljenja) koje su ih anketirale dok su izlazili sa birališta, navode u DIP-u.
Predsjednik DIP-a Ivica Crnić ističe da se građan, ako žele, mogu odazvati tim anketama ili ih, ako ne žele, odbiti.
Izbore za predsjednika države promatra tisuću promatrača nevladine udruge GONG na biračkim mjestima diljem Hrvatske.
Promatrači GONG-a izvijestili su da su izbori do 10 sati na većini biračkih mjesta protekli u tolerantnom i demokratskom ozračju.
Promatrači GONG-a izbore prate i u hrvatskim diplomatsko-konzularnim predstavništvima u Grazu, Beču, Stuttgartu, Berlinu, Livnu, Širokom Brijegu i Den Haagu.
Hrvatski građani o predsjedniku države odlučuju zaokruživanjem rednog broja jednog od 13 kandidata: Đurđe Adlešić, Miroslava Blaževića, Ljube Ćesića, Mladena Kešera, Jadranke Kosor, Doris Košte, Ante Kovačevića, Slavena Letice, Stjepana Mesića, Borisa Mikšića, Ivića Pašalića, Tomislava Petraka i Miroslava Rajha.
Da bi se izabrao predsjednik potrebno je da jedan od 13 kandidata osvoji najmanje 50 posto plus jedan glas svih birača koji će glasovati.
Ako ni jedan to ne uspije, za 15 dana predsjednik će se izabrati u drugom krugu u koji će ići dva kandidata koja u prvom krugu osvoje najveći broj glasova.
Državno izborno povjerenstvo prve će privremene rezultate objaviti poslije ponoći.