GRADIŠĆANCI POTVRĐUJU DVOJEZIČNU NASTAVU

EISENSTADT (ŽELJEZNO), 28. prosinca (Hina/APA) - Od rujna ove godine u Gradišću je na snazi novi zakon o školama za manjine. Njime je ukupno 38 gradiščanskih škola, u kojima se održava dvojezična nastava - na njemačkom i hrvatskom, dobilo nove zakonske osnove za vođenje nastave. Kako pokazuje jedno istraživanje Hrvatskog kulturnog i dokumentacijskog centra (HKDC), većina je učenika prilikom upisivanja u školu navelo njemački kao svoj materinji jezik, prenosi austrijska agencija APA. Ipak, skoro svi pohađaju dvojezičnu nastavu. Udio djece kojima je hrvatski materinji jezik u dvojezičnim školama dosegao je 31 posto, 56 posto navode njemački kao materinji jezik i 0,7 posto mađarski. Skoro 13 posto djece u višejezičnim školama su stranci. "Time su gradišćanske obitelji posve jasno pokazale da tradicija pokrajine u naglašavanju onog zajedničkog nije isprazna parola već živa svakodnevnica", prokomentirao je predsjednik HKDC-a Martin Ivančić pokazatelje iz istraživanja. Vrlo malo je roditelja iskoristilo mogućnost da svoju djecu izuzmu iz dvojezične nastave. "Sa stanovišta nacionalne manjine ovaj je razvoj ipak zabrinjavajući, jer u ovim školama ima sve manje djece koja hrvatski iskazuju kao svoj materinji jezik", dodao je Ivančić. Ova se tendencija ne može isključivo objasniti pridošlicama iz drugih okruga ili mješovitim brakovima. Prije je stvar u tome da se jezici nacionalnih manjina gube već u obitelji pri odgoju djece. Udio djece kojima je hrvatski, odnosno njemački materinji jezik različit je od okruga do okruga: u dvojezičnim školama okruga Gornja Pulja (Oberpullendorf) među djecom Hrvati su većina sa 61 posto. Sa 52 posto Hrvati preovlađuju i u okrugu Guessing. Slijede okrug Oberwart sa 27 posto, Željezno sa 23 posto i Neusidel am See sa 22 posto. U okrugu Mattersburg u višejezičnim je školama samo 15 posto djece kojima je hrvatski materinji jezik. Različita razina znanja jezika kod djece postavlja dodatne zahtjeve na nastavu. Dok su u Nikitschu 94 posto učenika Hrvati, njihov je udio u Hornsteinu jedva nesto veći od jedan posto. Ivančić u tom kontekstu ukazuje na potrebu da se nastavnicima omogući ne samo posebno već i dodatno obrazovanje: "Stoga smo osnivanje jednog centra za dvojezičnu i nastavu drugog jezika predložili kao projekt Europskoj Uniji." (Hina) tr sb 280933 MET dec 94 280933 MET dec 94