PREDSJEDNIK TUĐMAN NA SVEČANOSTI OTVARANJA OSJEČKOG HNK-A

OSIJEK, 27. prosinca (Hina) - U Osijeku je večeras, u nazočnosti predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana, otvorena obnovljena zgrada Hrvatskoga narodnog kazališta, koju su tijekom agresije na Hrvatsku 16. studenoga 1991. zapaljivim granatama teško oštetili srpski napadači. Uz visoke državne, županijske i gradske dužnosnike, te predstavnike veleposlanstava u Republici Hrvatskoj, svečanosti su bili nazočni brojni domaći i inozemni donatori, te ostali visoki uzvanici. Predsjednik Tuđman je u pratnji dužnosnika četiriju slavonskih županija i ostalih gostiju u osječki HNK došao iz zgrade Županijskog poglavarstva, gdje je razgovarao sa slavonskim županima te s prognanicima. Na ulazu u obnovljenu kazališnu zgradu Predsjednika je dočekao intendant osječkoga Hrvatskog narodnog kazališta Željko Čagalj. Na putu od Županijskog poglavarstva do HNK u Osijeku, predsjednika Tuđmana pratili su brojni gradjani Osijeka i prognanici. Govoreći na večerašnjoj svečanosti ministar kulture Zlatko Vitez naglasio je kako su srpski agresori rušenjem i paljenjem osječkog kazališta "potpisali svoje barbarske zamisli, a genocidu su pridodali i kulturocid". Bio je to poticaj "da se objedinimo i odupremo", kazao je ministar Vitez ističući da je hrvatska "kultura stala na prvu crtu nacionalnoga identiteta bez patetične geste i suvišnog poteza". "Na taj način branili smo svoje, hrvatsku riječ, hrvatsku povijest i hrvatsku budućnost" rekao je ministar kulture izražavajući, kako je istaknuo, ponos i zadovoljstvo što su i kazališni djelatnici nesebično prionuli obnovi osječkoga kazališta i što su se naporima Osječana pridružili i drugi. Ministar Vitez također je podsjetio na djelovanje kazališnih umjetnika unatoč nedostatku temeljnih uvjeta za njihov rad, ali i nastojanjima da se to ne odrazi na njihove umjetničke domete. "Materijalni prilozi, odricanje od honorara i postavljanje predstava u razrušenimm kazalištima tijekom domovinskog rata znak su jedinstvenisti i solidarnosti hrvatskoga glumišta, a svjedoče i o tome da se nastoji izbrisati umjetna relacija metropola - provincija", kazao je ministar Vitez. "Ovaj svečani trenutak svjetlo je na pragu nove godine od koje očekujem da usprkos svim teškoćama bude bolja za Hrvatsku i njezinu kulturu", istaknuo je ministar kulture. Kako je dodao "duboko razumijevanje za položaj kulture te potrebu poticanja kulturnog stvaralaštva i poboljšanja položaja umjetnika u hrvatskom društvu iskazao je i predsjednik dr. Fanjo Tuđman u govoru u hrvatskom Saboru. Iskazao je poznavanje gorućih pitanja i pronalaženja mogućih rješenja u programskom i financijskom smislu. Sa stvaralačkim potencijalom naših umjetnika i potporom hrvatskog naroda i države bit će više svjetla poput ovoga koje nas je večeras okupilo u Osijeku", naglasio je ministar Vitez. Visokim državnim dužnosnicima i nazočnim gostima obratio se i osječko-baranjski župan Branimir Glavaš istaknuvši kako je današnji dan najbolji dokaz da je hrvatski duh neuništiv, a stvaralačka ruka jača od rušilačke. "U trenucima bestijalnih napada barbara s istoka u odorama jugoslavenske soldateske i u vremenu silnih ljudskih žrtava i golemih razaranja, cijela Hrvatska dijelila je našu bol. Naša patnja zbog toga je bila manja, a prkos i snaga puno veći", rekao je Glavaš dodajući da je obnova zgrade osječkoga HNK-a, koja je stajala oko 13 milijuna kuna, dovršena u rekordno kratkom vremenu solidarnošću cijele Hrvatske. "Čim su utihnule granate i čim se slegla njihova rušilačka prašina počeli smo popravak oštećenog i obnavljanje uništenog", istaknuo je Glavaš, podsjetivši da je Županija istodobno skrbila o desecima tisuća prognanih i izbjeglih. Zahvaljujući se u ime Županijskog poglavarstva svim donatorima koji su pomogli obnovu Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku, župan Glavaš je naglasio da su na području Osječko-baranjske županije obnovljene brojne škole, tvornice i strateški infrasturkturni objekti, primjerice vodoopskrbni i plinifikacijski sustav, te dodao da je u tijeku izgradnja 200 stanova za invalide domovinskog rata. "Uz pomoć svih spomenutih i nespomenutih danas napokon naši glumci mogu ponosno ući u njihovo i naše kazalište", rekao je Osječko-baranjski župan poželivši glumcima obnovljenog HNK plodonosnu 88. kazališnu sezonu i njegovanje hrvatskog duha u hramu kazališne umjetnosti hrvatskog naroda i pučanstva Slavonije i Baranje. Izrazivši iskrenu dobrodošlicu svim gostima, intendant HNK u Osijeku Željko Čagalj je podsjetio da je zgrada osječkog kazališta otvorena 31. prosinca 1866. godine, kao najstarija namjenski projektirana kazališna zgrada u kontinentalnoj Hrvatskoj. Govoreći o srpskim razaranju kazališta, 16. studenoga 1991. godine, kada je zgrada izravno pogođena zapaljivim fosfornim granatama, on je rekao da je HNK nastavio s radom u nemogućim uvjetima, nastupajući na prvim linijama bojišnice diljem Slavonije. "U tim najtežim trenucima izveli smo 150 programa i 3 ratne premijere, svjesni da samo istinskim, opredjeljenim i sveukupnim angažmanom pridonosimo hrvatskoj kulturi, a time i najdražoj nam domovini", napomenuo je intendant osječkog HNK i posebice se zahvalio tadašnjem predsjedniku osječkog Izvršnog vijeća Branimiru Glavašu, te tadašnjem Ministarstvu kulture i prosvjete, na čelu s mr. Vesnom Girardi Jurkić, na beskompromisnom stajalištu o potrebi neodgodivog prioriteta obnove zgrade HNK. Istaknuvši da HNK u Osijeku ovih dana obilježava 87 godina kontinuiranog rada, intendant Željko Čagalj je rekao da "današnji veliki događaj učvršćuje našu vjeru i nadu da će cijela Hrvatska uskoro biti oslobođena i obnovljena u svoj svojoj ljepoti, na isti način, zajedništvom, slogom i ljubavi, kako je obnovljeno i naše Hrvatsko narodno kazalište". Na večerašnjoj svečanosti otvaranja osječkog kazališta predstavljen je i novi zastor koji je, po idejnoj skici Bele Csikosa iz l9l6. godine izradio Rudolf Labaš. Na zastoru su predstavljeni Matija Antun Reljković, Matija Petar Katančić, Josip Kozarac, župnik Antun Kanižlić i drugi. Operni pjevači HNK izveli su glazbeno-scensku sliku "Slavonski preporod". Izbor tekstova obavio je prof dr Stanislav Marijanović, redatelj je Krunoslav Cigoj, dirigent Zoran Juranić. Izvedena su djela Vatroslava Lisinskog, Ivana pl. Zajca, Jakova Gotovca. Nastupilo je i Balet HNK iz Splita. (Hina) vs/dm/vuč mn 272231 MET dec 94 272231 MET dec 94