GOVOR PREDSJEDNIKA TUĐMANA U HRVATSKOM SABORU (7)

ZAGREB, 22. prosinca (Hina) - 7. POVRATAK HRVATSKOG ISELJENIŠTVA U DOMOVINU Gospođe i gospodo saborski zastupnici, U iseljenoj Hrvatskoj, diljem svijeta, danas živi oko tri milijuna Hrvata. (Od tog broja oko 10 posto otpada na hrvatske nacionalne manjine.) Iseljenika iz vremena do 1. svjetskog rata ima oko četvrt milijuna; između dva svjetska rata oko milijun; nakon drugog svjetskog rata, računajući i goste radnike, oko milijun i pol, i napokon zbog rata od 1991. do danas izbjeglo je 94.000 ljudi u europske (71.200) i prekomorske (22.800) zemlje. Iz ovih podataka može se zaključiti da je oko polovine iseljeništva rođeno u Hrvatskoj, a pripadnici druge polovine (od prve do četvrte generacije) imaju gotovo svi rodbinu u Hrvatskoj. U europskim zemljama živi oko sedamsto tisuća, a u prekomorskim oko dva milijuna Hrvata ili ljudi hrvatskog podrijetla. Ima li se na umu, s jedne strane gotovo katastrofalno demografsko stanje u domovini, a s druge strane, nezavidna budućnost i najnovijeg iseljeništva (u svojstvu radnika na privremenom radu) kome i u najrazvijenijim i demokratskim zemljama prijeti asimilacija, - onda je jasno od kolike je potrebe i dalekosežne važnosti da suverena Hrvatska poduzme odlučne korake za povratak iseljeništva. Iseljeništvo se, u golemoj većini, najaktivnije - na različite načine - uključilo u borbu za stvaranje i obranu nezavisne Hrvatske. Stoga je realno očekivati da s pravom politikom prema iseljeništvu, i s pravim programom, možemo pobuditi i interes i volju, štoviše i entuzijazam za povratak u slobodnu i prosperitetnu domovinu. Od proglašenja samostalnosti do danas u Hrvatsku se vratilo oko 3.500 osoba. U domovinskom ratu sudjelovalo je oko petstotina povratnika. Među povratnicima ima veliki broj mladih ljudi i djece. U prošloj školskoj (1993/94.) godini bilo je 415 učenika u osnovnim školama, 179 u srednjim i više od 100 studenata na sveučilištima. Prema prosudbama Matice iseljenika moglo bi se računati na skori povratak najmanje oko trista tisuća svih kategorija hrvatskih iseljenika. Da takvo predviđanje nije nimalo nerealno, može se zaključiti po tome što u taj broj nije uključena ni polovica onih na "privremenom radu" ni onih izbjeglih zbog ovoga rata. Osobno sam se uvjerio da su na povratak spremne i obitelji drugog koljena, s troje do petero djece. Da bismo došli do svestrano domišljenog programa povratnika i njegove učinkovite provedbe, potrebno je da u Vladi osnujemo Ministarstvo za useljavanje. Takvo ministarstvo imaju sve one zemlje (Izrael, Kanada i dr.) koje svojom voljom ili nuždom moraju rješavati useljeničke (imigracijske) probleme. Već dosadašnja iskustva nam govore da, i pri pojedinačnom povratku, nastaju tako ozbiljni problemi i za povratnike i za državne službenike, da je bilo slučajeva i odustajanja. Razumije se, za željeni povratak tisuća i tisuća ljudi, različitijih staleža, zvanja i imovnog stanja, obitelji s više djece, poslovnih ljudi i umirovljenika, te mladeži s najrazličitijim sklonostima i težnjama - Hrvatska se mora pomno i svestrano pripremiti. Prije svega, na obim stranama, u domovini i u iseljeništvu, treba ukloniti sve ostatke psiholoških barijera. Radi životnih strateških interesa Hrvatske, i zbog domoljubnih i humanih razloga iseljenika - program vraćanja hrvatskih ljudi iz tuđeg svijeta mora postati državna politika suverene i nezavisne Hrvatske. Treba odmah prići stvaranju takvih zakonskih osnova koje će poticati povratak, ulijevati povjerenje iseljenicima i obvezivati svu državnu upravu. Temeljito na svim razinama razmotriti sve mogućnosti i načine da ostvarimo taj program: - prodajom uz povoljne cijene ili davanjem u zakup (na 50 ili više godina) zemljišta koje je u vlasništvu države povratnicima. (Ovo bi trebalo vrijediti i za domovinske Hrvate); - poticanjem vlasnika zemlje (uz pozitivne državne mjere) na kojoj oni ne žive, ali koju nitko kroz dugi niz godina ne obrađuje, da ju prodaju onima koji će ju kultivirati (država u ovome može imati posredničku ulogu); - smanjivanjem carinskih obveza i posebnim poreskim olakšicama onima koji se vraćaju u domovinu; - omogućivanjem poreskih olakšica, i državne pomoći, onima koji otvaranjem različitih poslova stvaraju nova radna mjesta u zavičajnim općinama, osobito u demografski ugroženim područjima; - aktivnom podrškom hrvatskog bankarskog sustava programima povratka uz jamstvo države; - svođenjem na minimum različitih birokratskih procedura koje su pravi bauk za obične i poslovne ljude navikle na druge običaje; - izgradnjom domova za useljenike u nekoliko regionalnih središta u Hrvatskoj, u kojima bi povratnici mogli provesti prve mjesece nakon svog povratka u Hrvatsku, dok ne stvore uvjete ostanka; - ponudom napuštenih kuća i posjeda, ili mogućnosti izgradnje novih; - sustavnom promičbom (novine, radio, TV) među Hrvatima u iseljeništvu i pozitivnim odnosom prema povratnicima u domovini; - priznavanjem radnog staža, kvalifikacija i diploma u inozemstvu, prema međudržavnim bilateralnim ugovorima, ali i bez nepotrebnih zahtjevnosti; Odlučno i brzo treba uklanjati već dosada uočene slabosti u prihvaćanju povratnika. Osobe koje žele ulagati putem pretvorbe i privatizacije nemaju dovoljno informacija i često nailaze na nerazumljive zapreke. Oni koji žele osnovati poduzeća suočavaju se s nesrazmjerno visokim cijenama zemljišta, građevinskih dozvola, komunalija. Od umirovljenika se traži da plaćaju velike poreze na mirovine, a od ostalih povratnika veće zdravstveno i socijalno osiguranje, nego od domovinskih ljudi. Pri zapošljavanju često dobivaju nedovoljna primanja za preživljavanje u Hrvatskoj (za stan i hranu). Imaju problema u pribavljanju hrvatskih dokumenata za one koji su podrijetlom iz sada okupiranih područja. Ne samo radom posebnog ministarstva za useljeništvo, već i svih državnih tijela, ali i nevladinih i društvenih ustanova, treba osigurati provedbu programa povratka što većeg broja hrvatskih ljudi iz iseljeništva. Nije u pitanju toliko njihovo svjetsko iskustvo, znanje i kapital, koliko vraćanje otrgnutih dijelova hrvatskog nacionalnog bića i životne obnove demografski ugrožene Hrvatske. (Hina - nastavlja se ) pp ds 221510 MET dec 94 221510 MET dec 94