MOGU LI ISKUSTVA MAĐARSKE ELKTROPRIVREDE POMOĆI

Nadnaslov: Privatizacija elektroenergetskog sustava svjetska je tendencija Naslov: Mogu li iskustva privatizacije Mađarske elektroprivrede pomoći privatizaciji HEP-a? Podnaslov: Hrvatska je tek nedavno započela pretvorbu i privatizaciju elektroenergetskog sustava, a Mađarska nakon tri godine mijenja model pretvorbe Piše: Nevenka Brčić, Hina ZAGREB, 18. prosinca (Hina) - Pretvorbu i privatizaciju, po mnogima najkompleksnijeg dijela gospodarstva, velikih javnih poduzeća Hrvatska je započela s INA-om i Hrvatskom elektroprivredom. Prvu je fazu pretvorbe HEP, temeljem izmjena i dopuna Zakona o elektroprivredi, zaključila 7. prosinca kada je održana osnivačka skupština dioničkog društva HEP-a. Privatizacija elektroenergetskog sustava svjetska je tendencija, a osnovna je karakteristika, i razvijenih zemljama i zemlja u tranziciji, da se prijenosna mreža zadržava u potpunom ili pretežitom vlasništvu države dok se privatiziraju sektor proizvodnje i distribucije električne energije. "U privatizaciju treba ići postupno, polako i ne kampanjski nego dobro promišljeno, s pristupom koji mora dovesti do toga da elektroprivreda kao dioničko društvo postane profitabilna i da se iz te elektroprivrede izvuku maksimalne koristi, i energetske i financijske i organizacijske", ocijenio je i nakon nedavnog posjeta mađarskom distribucijskom centru DEDASZ u Pečuhu savjetnik generalnog direktora HEP-a Josip Moser. Podnaslov: Nakon tri godine Mađarska mijenja sustav pretvorbe distribucijskih poduzeća Mađarska je elektroprivreda (MVM), naime, proces pretvorbe i privatizacije elektroenergetskog sustava započela početkom 1992. godine kada je preoblikovana u dioničko društvo, ali je gotovo u potpunosti u rukama države. U strukturi vlasništva država sudjeluje sa 97 posto (51 posto kroz Ministarstvo financija i 46 posto kroz Fond za privatizaciju), dok je tri posto dionica u vlasništvu županija koje su zapravo vlasnici vrijednosti zemljišta na kojima su izgrađeni elektroenergetski objekti. Osnovano je tada 14 dioničkih društva. Kao dioničko društvo 1992. organiziran je i DEDASZ, jedno od šest distribucijskih poduzeća u Mađarskoj, koje električnu energiju s prijenosne mreže kupuje od MVM-a, distribuira je i prodaje krajnjim potrošačima. U strukturi vlasništva DEDASZ-a, MVM je dobila 50 posto dionica, 47,2 posto Fond za privatizaciju, a lokalna samouprava 2,8 posto. Međutim, od početka 1995. MVM će svoj udio prenijeti u Fond za privatizaciju, nakon čega bi trebala uslijediti prodaja tih dionica. Generalni direktor DEDASZ-a Denes Tatar nada se da će dionice te tvrtke privući strane ulagače i male dioničare. Predviđa tako da bi se putem vaučera (odštetnih listića koje su u iznosu od najviše 20 tisuća njemačkih maraka dobili vlasnici ranije nacionalizirane imovine) prodalo 10 do 15 posto elektroprivrede, a dio će otići u fondove zdravstva i slično. Podnaslov: Kako privući strani kapital? Privatizaciji bi trebalo pomoći i nedavno povećanje cijena električne energije u Mađarskoj. Odlukom Vlade cijena je prosječno povećana 65 posto za kućanstva te 10 do 30 posto za industriju. "Nadamo se da ćemo povećanjem cijena u sljedećoj godini ostvariti oko 1,5 posto profita. To je važno za nas jer smo pred privatizacijom", mišljenja je i direktor DEDASZ-a uz neizbježnu napomenu da nitko ne bi želio kupiti dionice poduzeća koja posluju s gubitkom kao što je do sada, s netržišnom cjenom, bilo i u mađarskom elektoenergetskom sustavu. No ni s povećanjem cijene, prema kojem bi domaćinstvo kilovatsat struje plaćalo 7,5 američkih centi, ne mogu se pokriti svi troškovi. Stoga je i za Mađarsku, kao i za sve zemlje u tranziciji izuzetno važno privući strani kapital, a to se želi i privatizacijom. Važno je to pogotovo za proizvodna postrojenja jer Mađarska gotovo 40 posto električne energije proizvodi u Nuklearnoj elektrani Paksi, a oko 50 posto u termoelektranama (uglavnom na ugljen i na naftu) koje su prilično zastarjele i veliki su zagađivači okoline. Privatizacijom i ulaskom stranog kapitala želi se obnoviti ta postrojenja te dijelom riješiti i problem zaštite okolišta. Do sada je pak stigao samo kredit Europske banke za obnovu u iznosu od 70 milijuna ECU-a za poboljšanje mreže i obnovu elektrana starijih od 30 godina dok se kroz Phare program pomaže restrukturiranje elektroprivrede. Podnaslov: Privatizacija u HEP-u bit će višegodišnji proces Ocjenjujući koliko iskustva Mađarske mogu pomoći HEP-u, Josip Moser podsjeća da Mađarska nakon tri godine mijenja sistem pretvorbe te napominje da je važno vidjeti kako to drugi rade da se ne bi ponovile iste greške. "Proces privatizacije u HEP-u ići će relativno polagano. U početku ćemo nastojati privući što je moguće više kapitala za gradnju naših elektroenergetskih postrojenja, za obnovu mreže te se u okviru distribucije maksimalno reorganizirati do postizanja velike financijske stabilnosti našeg poduzeća, odnosno dioničkog društva", kaže Moser. Zakonom je naime HEP postao dioničko društvo u kojem je za sada država jedini vlasnik, a po zakonskim odredbama otvorena je mogućnost da novi vlasnici kupe dionica do 25 posto ukupne vrijednosti poduzeća. O prodaji do 25 posto dionica odluku će donositi Vlada, a o prodaji iznad tog iznosa bit će potrebna suglasnost Sabora. Proces pretvorbe i privatizacije Zakonom je razrađem u četiri faze, a proces bi trajao četiri do pet godina. (Hina) bn ds 180925 MET dec 94 180925 MET dec 94