ZRAČNA LUKA ČILIPI U OČEKIVANJU BOLJIH VREMENA

DUBROVNIK, 15. prosinca (Hina) - Dubrovačka zračna luka Čilipi koja je zbog velike udaljenosti i prometne nepovezanosti dubrovačkog područja s ostalim dijelovima Hrvatske i Europe od posebnog značenja, u ratu je pretrpjela ratnu štetu od 48 milijuna njemačkih maraka. Sada ima 370 uposlenih i više od 1 milijun DEM duga nastalog tijekom rata, saznaje se od direktora dubrovačke Zračne luke Tončija Peovića. Agresor je demontirao 14 rendgenskih uređaja za tešku i četiri za osobnu prtljagu, sve uređaje za pričuvno napajanje energijom, telefonsku centralu, radio uređaje, sanitetsku i vatrogasnu opremu od koje primjerice samo jedno vatrogasno vozilo vrijedi 800 tisuća do 1,4 milijuna DEM. Šteti koju je Zračna luka pretrpjela kao poduzeće treba dodati i štetu koju su pretrpjele ostale službe kao što su kontrola leta, policija i carina. Samo oteti prilazni uređaji i uređaji za instrumentalno slijetanje te oprema za rutne prelete i oprema tornja vrijede dodatnih 10 milijuna DEM. Procijenjena šteta uništene infrasturkture i pljačka cjelokupne opreme iznosi 59 milijuna DEM. Zračna luka u Dubrovniku je u 1990. godini ostvarila promet od 1.200.000 putnika i 500 tona robe. Prošle godine u Dubrovnik je sletjelo 37.000 putnika isto kao i 1962. godine kad je Zračna luka tek počela raditi. Pretpostavlja se da će se ove godine broj putnika povećati na 72.000, iako je bilo planirano 30 posto više putnika, ističe direktor dubrovačke Zračne luke. On je rekao da je granatiranje prekinulo letove Adria Airwaysa i znantno smanjilo promet turista i putnika. U idućoj godini planira se prihvat 300.000 putnika. Podaci iz ranijih godina govore da je čak 62 posto turista stiglo u Dubrovnik zrakoplovom te zato ta zračna luka doista zaslužuje naziv "recepcije" dubrovoačkog turizma. To je razlog zbog koga su sve štete nastale u bombardiranju privremeno popravljene. Ukupno je dosad u obnovu utrošeno oko 6 milijuna DEM kreditnih sredstava dobivenih od HKBO, a donacija u opremi koju su poklonile zračne luke Zagreb i Split te Salzburg, Insbruck, Beč i Graz doseže 10 milijuna DEM. Riječ je o već uglavnom korištenoj opremi, agregatima, vatrogasnim vozilima, elevatorima za prtljagu, dok je najveći zahvat dosad napravljen u građevinskom dijelu rekonstrukcije pristanišne zgrade. Od 370 djelatnika uposlenih 1991. godine dokupom staža i prekvalifikacijom taj broj je sada smanjen na 312 i postupno će se smanjivati do optimuma od 250 uposlenih. Trenutačno u Zračnoj luci rade 82 djelatnika, a ostali su na čekanju. (Hina) šh vkn 151430 MET dec 94 15HHMM MET dec 94