MALOLJETNIČKA DELIKVENCIJA U PORASTU

Nadnaslov: Maloljetnička delikvencija u porastu Naslov: Poboljšati skrb o maloljetničkim prijestupnicima Piše: Tamara Marinković, Hina ZAGREB, 15. prosinca (Hina) - Maloljetnička delikvencija u Hrvatskoj posljednjih je godina u porastu. U velikoj mjeri porast je uzrokovala ratna situacija, ali i sve teži materijalni položaj obitelji. Kako bi se ta negativna pojava smanjila i zaustavila, nužna je veća skrb društva ali i kvalitetan ustroj, prije svega, sustava socijalne skrbi o toj djeci, ukazuju stručnjaci iz Ministarstva rada i socijalne skrbi, koji predlažu i konkretne promjene u ustroju tog dijela socijalne skrbi. O karakteristikama maloljetničke delikvencije u nas govore i podaci hrvatskog državnog odvjetništva, jedne od institucija koja prati tu kategoriju krivičnih djela. Tako je 1993. godini prijavljeno 7.158 maloljetničkih prijestupa što je 7,3 posto više nego 1992., kada je zabilježen porast od 53 posto u odnosu na godinu prije. U 80 posto slučajeva, krivična djela počinili su maloljetnici između 14 i 18 godina, ali je zabrinjavajuće što je u porastu broj prijestupa djece do 14 godina. Podaci pokazuju da je broj maloljetničkih krivičnih djela porastao pretežno u gradovima koji su bili izloženi ratnim djelovanjima, a potom u gradovima koji su prihvaćali prognanike i izbjeglice, primjerice u Osijeku, Karlovcu, Sisku, Zadru, Rijeci. Maloljetničkoj delikvenciji svojstvena su pretežno imovinska krivična djela, ali dostupnošću pirotehničkih sredstava i oružja, pojavljuje se i veći broj slučajeva nasilja, ističu stručnjaci Minstarstva rada i socijalne skrbi. Krivična djela u većini čine muški maloljetnici, dok su djevojke počinitelji u svega 3 do 5 posto prijestupa, no među njima je veliki broj recidivista. Maloljetničkoj skupini izriču se sudske mjere upućivanja u dom za preodgoj i maloljetnički zatvor dok djeci do 14 godina, kao kazneno neodgovornoj dobnoj skupini, sud pak može izreći samo zaštitne mjere u sklopu socijalne skrbi. Primjerice, upućivanje u diciplinski centar, mjeru pojačane birga i nadzora, dnevni boravak u nekoj odgojnoj ustanovi i upućivanje u odgojnu ustanovu. Podnaslov: Ustrajati na prevenciji "Teško je stvarno utvrditi što pridonosi poremećajima u ponašanju djece i mladeži, ali pokazatelji i nadalje govore da je za njihovo ponašanje presudna situacija u obitelji. Osim rizičnih obitelji u kojima su prisutni alkoholizam, prostitucija i slično, dodatno povećanje poremećaja u ponašanju uzrokovala je cjelokupna ratna situacija, te izbjeglištvo i proganištvo, kao i sve veći broj obitelji s materijalnim poteškoćama", kaže savjetnica u Ministarstvu rada i socijalne skrbi Marija Koren-Mrazović. Sve to ukazuje na nužnost veće skrbi društva za tu djecu, potrebe većeg uključivanja nastavnika, razvijanja preventivnih mjera putem savjetovališta za roditelje, te povećanjem broja stručnih djelatnika u centrima za socijalni rad. No, upozoravaju stručnjaci, tranutačno u nekim županijama ne postoje ni najnužniji uvjeti za provođenje zakonskih mjera. Potrebno je stvoriti uvjete da se poremećaji u ponašanju rano otkrivaju te da se djetetu zaista pokuša pomoći prije nego ga se pošalje u neku odgojnu ustnaovu. Za to je nužan timski rad svih koji bi trebali sudjelovati u skrbi o toj djeci a njega često nedostaje. Pogotovo što je među maloljetnicima u posljednje vrijeme u porastu i broj ovisnika o drogama, što će u nadolazeće vrijeme iziskivati dodatnu skrb, ističu stručnjaci Ministarstva rada i socijalne skrbi. Podnaslov: Početak reorganizacije skrbi o maloljetnim prijestupnicima Savjetnica u Ministarstvu rada i socijalne skrbi Suzana Horvat-Kutle ističe kako je to Ministarstvo, u suradnji s ostalim ministarstvima koja se bave maloljetničkom delikvencijom, nedavno izradilo izvješće o toj problematici s prijedlozima konkretnih promjena u ustroju tog dijela socijalne skrbi. Izvješće je prihvatila i hrvatska Vlada i sljedeća bi godina trebala označiti početak ostvarivanja tog novog programa. Od Vlade se traže sredstava za zapošljavanje 27 djelatnika za potrebe centara za socijalni rad i 22 za potrebe ustanova za resocijalizaciju te se predlaže ukidanje većine dosadašnjih domova zbog njihove nedjelotvornosti. "Dosadašnja je praksa bila izdvojiti dijete iz sredine koja na njega loše djeluje pa smo primjerice djecu iz Zagreba slali u domove u Mali Lošinj, Ivanec, Požegu. To je bilo krivo stajalište, jer nema situacije zbog koje djecu treba izolirati od obitelji. Naprotiv, naš cilj je resocijalizirati to dijete i vratiti ga u njegovu sredinu", ističe savjetnik u Ministarstvu rada i socijalne skrbi Ivan Vrgoč. S tim ciljem u svakoj bi se županiji osnivale male stambene zajednice do 100 metara kvadratnih gdje bi se organizirali razni oblici tretmana. U njima bi živjelo petoro do šestoro djece sa odgajateljem, u uvjetima i sa zadaćama sličnima kao i u obitelji. U tom novom obliku skrbi šansu bi trebali dobiti mlađi ljudi koji pokazuju veliku motivaciju za rad s maloljetnicima. Odgajatelj bi imao veće mogućnosti za upoznavanje određenog djeteta i za kvalitetniji oblik pomoći, drže stručnjaci Minstarstva rada i socijalne skrbi. (Hina) mt ds 151127 MET dec 94 15HHMM MET dec 94