ZAGREB, 14. prosinca (Hina) - Tko i na koji način može obavljati
detektivske poslove, odnosno pod kojim uvjetima organizirati sustav
zaštite osoba i imovine, koju ne obavljaju redarstvene vlasti,
temeljne su odrednice predloženog zakona o sustavu zaštite osoba i
imovine, koji je hrvatska Vlada uputila na iduće saborsko zasjedanje.
Uvođenjem gospodarskog sustava utemeljenog na privatnom vlasništvu,
poduzetničkoj i tržišnoj slobodi, u Hrvatskoj se počinju osnivati i
prva privatna poduzeća za pružanje usluga fizičke i tehničke zaštite,
iako se po postojećoj zakonskoj odredbi takva privatna poduzeća ne
mogu osnovati.
Osnivanjem takvih poduzeća u privatnom vlasništvu pojavili su se
problemi pravne regulative, a u obrazloženju predloženog zakona ističe
se također da je u nadzoru nad radom poduzeća koja pružaju zaštitarske
usluge utvrđeno niz slučajeva neovlaštene uporabe oružja ili
neosposobljenosti rukovanjem oružjem, što je imalo za posljedicu
nehotno ranjavanje, samoranjavanje te nezadovoljstvo i nesigurnost
građana. Ukazuje se da je problematična i stručnost odnosno
osposobljenost zaštitara, budući su zaštitarska poduzeća samostalno
određivala stupanj stručnosti i sposobnosti za obavljanje konkretnih
poslova.
U pružanju zaštite osoba i imovine, kao poseban oblik te zaštite,
javlja se pružanje detektivskih usluga, koje nema zakonsko utemeljenje,
a po dosadašnjim saznanjima te poslove obavljaju i osobe koje nemaju
elementarna znanja za njihovo pružanje.
To su razlozi za donošenje predloženog zakona, kojim bi se, ističe se
u obrazloženju, između ostaloga normirao sustav zaštite osoba i
imovine, uredio status agencije za zaštitu, utvrdile ovlasti i obveze
zaštitara i profesionalnih detektiva, a nadzornu funkciju imalo bi
Ministarstvo unutarnjih poslova.
Detektivskim poslovima smatra se prikupljanje i obrada informacija i
podataka, a njih bi po predloženom zakonu mogle obavljati osobe koje
su u agenciji za zaštitu zasnovale radni odnos i koje imaju licencu
MUP-a za obavljanje tih poslova. Zahtjev za izdavanje ovlasti podnosio
bi se MUP-u, a uz ostale uvjete za obavljanje detektivskih poslova
potrebno je da podnositelj ima hrvatsko državljanstvo i prebivalište,
navršenih 21 godinu, visoku ili višu stručnu naobrazbu, završenu
vježbeničku praksu kod profesionalnog detektiva u trajanju od 18
mjeseci te položen detektivski ispit.
Zahtjev će se odbiti ukoliko je podnositelj suđen za kazneno djelo
protiv života i tijela ili protiv imovine kao i za drugo kažnjivo
djelo s elementima nasilja, koristoljublja ili niskih pobuda počinjeno
u razdoblju od najmanje 15 godina prije podnošenja zahtjeva, ili pak
ukoliko nije psihički i fizički i zdravstveno sposoban. Češće i
prekomjerno uživanje alkohola, teže poremećeni obiteljski odnosi,
strast za kockanjem i rasipništvom bit će osobiti razlozi za
neizdavanje ovlasti za obavljanje detektivskih poslova.
Podnositelji zahtjeva za obavljanje detektivskih poslova po
predloženom zakonu, ispunjavat će uvjete ako su tri godine radili kao
ovlaštene osobe MUP-a na istražnim poslovima, poslovima izvršenja
kaznenih i prekršajnih sankcija ili pak na poslovima državnog
odvjetnika.
(Hina) sšh ds
140932 MET dec 94
14HHMM MET dec 94
ESB odabrao motive za uži izbor za buduće euronovčanice
EU sredstva omogućavaju tehnološki iskorak i sigurniju budućnost
Kup: Dinamo u Bjelovaru 11. veljače
Svinjogojci upozorili na neodrživo stanje u sektoru, traže sastanak s premijerom
Danska: Mislimo ozbiljno - Grenland nije na prodaju
HNL: Zbog rukometa Lokomotiva i Hajduk igraju ranije
Noć muzeja: Umjesto u šoping centrima šetnja po muzejima i galerijama
Hrvatski satelit CroCube poslao snimke Hrvatske iz svemira
Liga prvaka: Manchester City protiv Reala iz Madrida
Svijet iščekuje hoće li Trump sutra uvesti carine Kanadi, Meksiku i Kini