IZJAVA IZASLANSTVA RH U RADNOJ SKUPINI ZA PITANJA SUKCESIJE

ZAGREB, 13. prosinca (Hina) - Izaslanstvo Republike Hrvatske u Radnoj skupini o pitanjima sukcesije na Međunarodnoj konferenciji o bivšoj Jugoslaviji objavilo je danas izjavu za javost u kojoj opovrgava "izjave članova delegacije Savezne Republike Jugoslavije", objavljene u srpskim medijima, "gleda zaključaka sastanka Radne skupine za sukcesiju održanog 30. studenoga i 1. prosinca u Ženevi". U izjavi se ističe da "nikakav zaključak na tom zasjedanju nije bio donešen o tome da se na sljedećem zasjedanju te Radne skupine 'konačno raspravlja o nacrtu sprazuma SRJ o pitanjima inventara i metode evaluacije imovine SFRJ'. Zaključak toga sastanka bio je da se u očekivanju predočenja drugog dijela 'Nacrta ugovora o sukcesiji bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije', na sljedećem zasjedanju razmatraju moguće sugestije i stavovi svih delegacija. Delegacija SRJ slobodna ja, dakle, podnijeti ili ne podnijeti svoj nacrt inventara, ali on ne prejudicira daljnji rad Konferencije". U vezi s ostalim navodima u ovoj i u nekim prethodnim izjavama članova delegacije SRJ, delegacija Republike Hrvatske obavještava javnost o sljedećemu: "Načelo konsensusa u pregovorima ima ograničen domašaj. Ono ne znači da neka država sljednica bivše SFRJ, naročito ako protupravno drži najveći dio imovine raspale države, može tim putem svima drugima nametati svoje stavove kao konačne. Ona time ne može niti onemogućiti sporazum o podjeli imovine i dugova bivše SFRJ. Dužnost isplate nekog duga ne ovisi o konsenzusu dužnika i vjerovnika. Niti dužnost naknade štete proizišle iz napadačkog rata i drugih protupravnih čina, ne ovisi o sporazumu počinitelja i njegove žrtve. Jednako je i sa dužnostima plaćanja dugova i podjele imovine u postupku sukcesije država. Država koja u dobroj vjeri ne pregovara s namjerom postizanja pravičnog rezultata zasnovanog na poštivanju načela jednakosti svih država u njihovim pravima i obvezama, postaje odgovorna po međunarodnom pravu sa svim posljedicama koje iz toga proizlaze. Oštećene države sljednice imaju pravo poduzeti protumjere koje ne uključuju uporabu sile, u skladu s međunarodnim pravom. One naročito mogu u neposrednim pregovorima postići pravičan rezultat, uzimajući pri tome u obzir i prava države koja odbija da surađuje. Kako je to u više navrata potvrdila Arbitražna komisija Međunarodne konferencije o bivšoj Jugoslaviji, a na toj su osnovi rađeni i svi nacrti predloženi od te Konferencije, predmet sukcesije u slučaju bivše SFRJ mogu biti samo imovina, arhivi i dugovi propale Federacije kakvi su postojali na datum sukcesije država, primjenom unutrašnjeg prava te Federacije na snazi toga datuma. SRJ ne može osporiti gornju pravnu osnovu, bilo da sama sebe smatra državom koja je održala identitet i kontinuitet bivše SFRJ ili ne. Ali četiri ostale države sljednice bivše Federacije, poput svih međunarodnih vladinih organizacija, upiru se u tome pogledu na Mišljenja br. 1, 3, 8, 10 i 11. Arbitražne komisije, na Rezoluciju Vijeća sigurnosti 777, te na Rezoluciju Opće skupštine UN 47/1. Po toj općeprihvaćenoj osnovi SFRJ se raspala i prestala je postojati. SRJ (Crna Gora i Srbija) je nova država, s jednakim pravima i obvezama kao i četiri druge države sljednice. Primjenom navedenih pravnih načela, Hrvatska i ostale države sljednice nemaju nikakvih zahtjeva za imovinom bivših jugoslavenskih republika Crne Gore i Srbije, niti za imovinom njihovih poduzeća. Ali se Hrvatska i Bosna i Hercegovina ne odriču svojih zahtjeva za naknadu ratne štete počinjene na njihovu teritoriju u međunarodno priznatim granicama, koja proizlazi iz međunarodne odgovornosti one države sljednice SFRJ kojoj su Crna Gora i Srbija postale sastavnim dijelovima. Taj zahtjev će se rješavati u okviru pregovora o sukcesiji država ili izvan njih. Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Makedonija i Slovenija danas su članice Organizacije Ujedinjenih naroda i brojnih drugih međunarodnih organizacija. One su dobile priznanje u svojim granicama praktično od svih drugih država svijeta. Hrvatsku u njezinim granicama priznaje i s njom odrdžavaju diplomatske odnose preko stotinu drugih država, izmneđu ostalih Ruska Federacija, Grčka i Rumunjska. Naprotiv, protiv SRJ provode se sankcije po Glavi VII. Povelje UN i njezini su predstavnici isključeni iz rada svih stalnih međunarodnih organizacija i svih međunarodnih konferencija, s izuzetkom Međunarodne konferencije o bivšoj Jugoslaviji. Nekooperativnost njezinih predstavnika u pregovorima o sukcesiji država nije joj se isplatila do sada, niti se to može očekivati u budućnosti", kaže se u izjavi Izaslanstva RH u Radnoj skupini za pitanja sukcesije pri Međunarodnoj konferenciji o bivšoj Jugoslaviji. (Hina) pp ds 131416 MET dec 94 13HHMM MET dec 94