IZJAVA HHO U POVODU 10. PROSINCA - DANA LJUDSKIH PRAVA

ZAGREB, 9. prosinca (Hina) - Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava objavio je danas izjavu u povodu 10. prosinca - Dana ljudskih prava, u kojoj ističe da je "međunarodni dan ljudskih prava prilika i obveza za upoznavanje javnosti s osnovnim problemima koji proizlaze iz djelovanja na zaštiti ljudskih prava u Hrvatskoj". Navodeći da je iskustvo pokazalo da, "već funkcioniranje svake države, neovisno o dobronamjernosti njezinih službenika, vodi stanovitim povredama ljudskih prava", u izjavi se kaže da je "stoga nerealno i kontraproduktivno polaziti od idealizirane slike države koja ne krši ljudska prava". "Postojeću državu treba potaknuti, navesti, ili pak prisiliti na što minimalnije kršenje ljudskih prava u njezinu svakidašnjem djelovanju i pomoći joj u obavljanju njezine načelne zadaće obrane tih prava", kaže se u uz ostalo u izjavi. HHO ocjenjuje da je "sadašnje stanje u Hrvatskoj mnogo ozbiljnije od uobičajena sklopa problema što ih država izazivlje reducirajući prava svojih državljana. Neposredno poraće s jasnim primjesama ratnoga stanja svakako je jedan od uzroka, ali ne i opravdanje nizu eklatantnih kršenja ljudskih prava na koja hrvatska država uopće nije reagirala. Kad je to činila, bilo je to ili prekasno ili odveć mlako", smatra HHO. U izjavi se s tim u vezi navode peripetije oko domovnica, deložacije kao i niz drugih, sličnih pojava, dodajući da se sve to "zbivalo u uvjetima u kojima su državni organi često propuštali obavljati svoje funkcije u zaštiti ljudskih prava, a nerijetko iskazivali i 'razumijevanje' za kršitelje tih prava". "Nastojanja aktivista zaštite ljudskih prava oko pomoći, ne samo sugrađanima čija su prava povređivana i poništavana, nego i samoj državi" u obavljanju te zadaće, "u mnogim slučajevima su doživjela neuspjeh". Po ocjeni HHO "pored odsutnosti volje državnih ustanova da surađuju u rješavanju brojnih slučajeva, ovomu je bitno doprinjela i svenazočna 'patriotska' promičba usmjerena na dezavuiranje svakoga nacionalno nepristrana zalaganja za očuvanje i eventualno unapređivanje ljudskih prava". Navodeći da su znakoviti pritom "česti i nikada ni približno argumentirani napadi na zastupnike ljudskih prava kao 'izdajice domovine'", HHO ukazuje da se pored ovih, još čuju i "dva druga tipa prigovora: da se ne pomaže prognanicima i osobama koje žive na teritorijama izvan kontrole hrvatskih vlasti, te da se odveć često zastupaju prava građana srpske nacionalnosti". HHO drži da "prvi prigovor gubi iz vida da zaštita ljudskih prava uopće nije djelatno moguća tamo gdje vlada očito ratno stanje. U tim je uvjetima moguće, i HHO je bio i jest angažiran na tomu u suradnji s najvažnijim inozemnim čimbenicima, skupljanje podataka o izvršenim ratnim zločinima. U uvjetima okupacije i vojnog režima kakav vlada u 'UNPA' gdje se ni formalno ne priznaju ljudska prava, također nije moguće drugo do skupljanje podataka o zločinima na čemu je posebice aktivan naš član koji ilegalno djeluje u Kninu", kaže se u izjavi HHO-a. "Bitni problemi prognanika", ističe se u izjavi, "također su vezani uz stalno odgađani završetak rata". Po ocjeni HHO, "činjenica da su građani srpske nacionalnosti bili često pod zaštitom HHO govori samo o stupnju pritiska na njih". Dodaje se da "javnosti valja ponoviti da HHO u načelu reagira na one povrede ljudskih prava koje su mu u medijima ili zalaganjem pojedinih građana predočene". Po ocjeni HHO "brojni su hrvatski građani čija su prava neprijeporno brutalno gažena, pa i mnogi prognanici, odveć skloni vjerovati oficijelnoj promičbi i stoga izbjegavati moguću pomoć HHO ili drugih udruga". U izjavi HHO ističe da "svi podaci pokazuju, ipak, da se stanje ljudskih prava, premda postupno i veoma polagano, popravlja", te naglašava da "postupno poboljšanje treba ne samo očuvati kao trend, nego i svjesnom akcijom ubrzati i učvrstiti". HHO u tom pogledu zahtijeva, kaže se u izjavi, "ne samo promjene ponašanja državnih organa, nego i promjene zakonodavstva, pa i Ustava". "Prije svega tražimo promjenu čl. 9. st. 2. Ustava, kako bi Hrvatska jasno pokazala pripravnost na suradnju s Međunarodnim sudom za ratne zločine i pripravnošću na izručenje Sudu hrvatskih državljana osumnjičenjih za ratne zločine, a što ova ustavna formulacija priječi". HHO u izjavi, uz ostalo, izražava uvjerenje da je moguće postići znatno više na oživljavanju pravne i pluralističke države, ističući da "ovaj datum koristi kao povod za ponovno upozorenje svima na nezaobilaznost neprestane danomične skrbi oko ljudskih prava". (Hina) pp ds 091826 MET dec 94 091826 MET dec 94