PREGLED VAŽNIJIH DOGAĐAJA IZ MEĐUNARODNE POLITIKE

ZAGREB, 8. prosinca (Hina) ZAGREB - Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman primio je u u srijedu Predsjedničkim dvorima potpredsjednika Vlade i ministra vanjskih poslova Republike Turske Murata Karayalcina i ministra vanjskih poslova Republike BiH Irfana Ljubijankića. U pratnji dvojice ministara bili su veleposlanici dviju država Yuksel Soylemez i Kasim Trnka. U priopćenju Ureda predsjednika se navodi da je "u razgovoru izraženo zadovoljstvo, kako bilateralnim tako i trilateralnim odnosima Hrvatske, BiH i Turske. Govoreći o rezoluciji koja je donesena na sastanku Kontaktne skupine islamskih zemalja u Genevi, Ministar Karayalcin obrazložio je prijedlog o zajedničkom djelovanju dvije kontaktne skupine, što je predsjednik Tuđman prihvatio. Turski ministar izvijestio je predsjednika Tuđmana o nedavnom sastanku Socijalističke Internacionale koja je u raspravi o BiH usvojila deklaraciju u svezi s događajima oko Bihaća, te izrazio žaljenje što u svezi s istim problemom KESS nije uspio ozbiljnije djelovati. Turski ministar prenio je dr. Tuđmanu pozdrave turskog predsjednika Suleymana Demirela, te poziv da posjeti Tursku čim bude u mogućnosti. Predsjednik Tuđman zahvalio je na pozivu i izrazio želju da Turska nastavi ulogu koju je do sada imala glede unapređenja i ostvarenja washingtonskog sporazuma. Razgovoru su bili nazočni i potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Republike Hrvatske dr. Mate Granić, predstojnik predsjednikova ureda inž. Hrvoje Šarinić, savjetnici Predsjednika Republike Bosiljko Mišetić i Željko Matić, te veleposlanik Republike Hrvatske u Turskoj Hidajet Biščević. MOSKVA - Ruski predsjednik Boris Jeljcin smijenio je u srijedu predsjedničkom ukazom ministra pravosuđa Jurija Kalmikova, izjavio je Jeljcinov glasnogovornik. U predsjedničkom se ukazu ne navode razlozi za Kalmikovljevo smjenjivanje niti tko će ga naslijediti. Kalmikov (60) je predsjedniku ponudio ostavku u listopadu, ali je Jeljcin odgodio konačnu odluku. Međutim, Kalmikov nije naveo razloge zbog kojih je nudio ostavku. Jeljcin ga je u studenome predložio za suca Ustavnog suda, ali je parlament odbacio prijedlog. Na dužnost ministra pravosuđa Jeljcin je Kalamikova postavio u travnju 1993. godine, te potvrdio njegovu funkciju u kolovozu, samo mjesec dana prije nego je raspustio stari parlamanet iz doba Sovjetskog Saveza. Kalmikov je podržavao Jeljcin u sukobu sa zastupnicima tvrde linije u krvavoj pobuni u Moskvi u listopadu 1993. godine. BONN - Njemačka je vlada tijekom sastanka u srijedu zaključila da nema potrebe za donošenje odluke o raspoređivanju borbenih zrakoplova tipa "Tornado" za buduće zračne udare NATO-a u BiH, budući da NATO savez to nije formalno zatražio. Friedrich Bohl, ministar u uredu kancelara, rekao je da je traženje njemačkih borbenih zrakoplova od strane NATO-a pripremni postupak a ne formalni zahtjev. "Uzevši u obzir te okolnosti, njemačka savezna vlada ne vidi potrebu za donošenjem odluke," rekao je Bohl novinarima nakon sastanka kabineta. ZAGREB - Konvoj UNHCR-a dobio je dozvolu od kninskih lokalnih vlasti da u četvrtak ujutro krene iz Zagreba prema Bihaću, priopćila je za Hinu glasnogovornica UNHCR-a u Zagrebu Alemka Lisinski. U konvoju će se nalaziti 10 kamiona koji će prevoziti oko 100 metričkih tona pomoći u hrani: brašno, ulje, kvasac, sol, konzervirana hrana, mlijeko u prahu i dječja hrana (donacija UNICEF-a), kao i gotovi dnevni obroci koji su donacija američke vlade. Konvoj će se kretati preko Siska, Gline, Cazina do Bihaća. To je prvi konvoj za bihaćki džep od 1. listopada, a ako sve bude u redu, prema dogovorima s lokalnim vlastima u Kninu, slijedeći konvoj trebao bi krenuti za tri dana. KOPENHAGEN - Danske postrojbe iz sastava UNPROFOR-a u BiH bit će povućene ako Francuska i Velika Britanija odluće povući svoje vojnike, izjavio je u srijedu danski ministar vanjskih poslova Niels Helveg Petersen. "Ako se povuku (francuske i britanske) postrojbe, danske plave kacige također odlaze. Time bi operacija UN bila prekinuta", izjavio je danski ministar vanjskih poslova. "Ako se plave kacige povuku, građanski će se rat proširiti na druga područja", upozorio je Petersen. LONDON - U Gornjem domu britanskog parlamenta postavljeno je pitanje da li je polijetanje američkih zrakoplova bez posade iz hrvatskih baza u operaciji "nadgledanja" događaja u BiH bilateralno pitanje između vlada SAD i Hrvatske, te da li oni predstavljaju opasnost za zrakoplove NATO-a, uključujući britanske zrakoplove u operacijama nad BiH, koji djeluju sukladno rezoluciji Vijeća sigurnosti UN. U izvješću koje je Hini dostavilo britansko veleposlanstvo u Hrvatskoj, također se prenosi pitanje lorda Kenneta u Gornjem domu parlamenta da li su ti zrakoplovi pod zapovjedništvom južnog krila NATO-a u Napulju, te ako nisu, pod čijim su oni zapovjedništvom. U odgovoru, koji je dao lord Henly, kaže se da je operacija zrakoplova bez posade iz baza u Hrvatskoj bilateralno pitanje između zainteresiranih vlada. "Zrakoplovi bez posade su pod zapovjedništvom nacionalne komande SAD, premda su njihove operacije brižljivo koordinirane s NATO-m, kako bi se osiguralo da ne predstavljaju nikakvu dodatnu opasnost za sigurnost zrakoplova", izjavio je lord Henly. ANKARA - Ankara je u srijedu izrazila svoje "razočarenje" zbog fijaska Konferencije o sigurnosti i suradnji u Europi u Budimpešti glede stanja u BiH. "Razočarani smo zbog toga što nije usvojena nikakva odluka tijekom susreta na vrhu u Budimpešti, posebice o Bihaću, gdje se vrše masakri nad ljudima", izjavio je u srijedu glasnogovornik turske diplomacije Ferhat Ataman. Ataman je istodobno istaknuo da će Organizacija islamske konferencije "ponovno potvrditi svoju podršku teritorijalnoj cjelovitosti BiH" na sastanku ministara vanjskih poslova i šefova država, koji će se održati u Kazablanci od 10. do 14. prosinca. PALE - Vođa bosanskih Srba Radovan Karadžić najavio je u srijedu spremnost na mirovne pregovore o BiH s predstavnicima Kontaktne skupine. Karadžić je rekao da "nova interpretacija" međunarodnog mirovnog plana za BiH koju je nedavno iznio srbijanski predsjednik Slobodan Milošević, predstavlja "dobro polazište za daljnje pregovore s Kontaktnom skupinom". "Pozdravljamo interpretaciju prema kojoj je moguć daljnji rad na zemljovidima kao i definiranje ustavnih aranžmana i mirovnog sporazuma prije konačnog prihvaćanja plana", kaže se u priopćenju vodstva bosanskih Srba. Karadžić nije precizirao kada bi pregovori trebalo započeti. Dodao je da će mirovnim snagama UN biti dopušten miran odlazak iz BiH ako "se spakiraju i pokupe svoje oružje sa sobom, ne ostavljajući ga Muslimanima". PARIZ - Francuska je u srijedu izvijestila da je od UN-a i NATO-a zatražila da razrade podrobne planove o povlačenju mirovnih snaga iz BiH budući da su međunarodni posrednički napori došli "u slijepu ulicu." "Odluka koju smo prisiljeni donijeti značit će rat, više nesreće i patnji", izjavio je u francuskom parlamentu ministar vanjskih poslova Alain Juppe. On je nadalje kazao: "Zatražili smo od UN-a i NATO-a da podrodno isplaniraju povlačenje UN-ovih mirovnih snaga. To je operacija visokog rizika za izvršenje koje će se morati poslati pojačanja na teren." ZAGREB - U Zagrebu su se u srijedu sastali ministri vanjskih poslova Hrvatske, Turske i BiH. Oni su nakon razgovora objavili zajedničko priopćenje koje objavljujemo u cijelosti (neslužbeni prijevod s engleskog jezika): "Na poziv potpredsjednika vlade i ministra vanjskih poslova Republike Hrvatske Mate Granića, potpredsjednik vlade i ministar vanjskih poslova Republike Turske Murat Karayalcin i ministar vanjskih poslova Republike Bosne i Hercegovine Irfan Ljubijankić održali su četvrtu rundu tripartitnih konzultacija u Zagrebu 7. prosinca 1994. Ministri su razmotrili sadašnji razvoj događaja u regiji, posvećujući posebnu pozornost dramatičnoj situaciji u Zapadnoj Bosni i posebice u UN "sigurnosnoj zoni" u Bihaću. Ministri su također razmotrili aktualne političke aktivnosti i inicijative koje se odnose na krizu u Bosni i Hercegovini. Oni su se potpuno saglasili da trenutni prekid neprijateljstava mora biti postignut u cijeloj Bosni Hercegovini, uključujući trenutni prekid vatre u području Bihaća za ograničen period vremena, kako bi se omogućilo što skoriji pregovori i jačanje snaga UNPROFOR-a u i oko Bihaća. Oni su također suglasni da se važnu uloga UNPROFOR-a u Bosni i Hercegovini mora nastaviti, na osnovu točnog definiranja njegovog mandata i pružanja suradnje svih strana. Ministri podržavaju obnovljene napore međunarodne zajednice da nađe rješenje putem pregovora temeljenih na planu Kontaktne skupine za Bosnu i Hercegovinu, naglašavajući svoju privrženost očuvanju integriteta i suvereniteta Bosne i Hercegovine i daju najviši značaj ujednačenom teritorijalnom i ustavnom dogovoru za Bošnjake i Hrvate Bosne i Hercegovine i bosanske Srbe, kao osnovice za pravedno i sveobuhvatno rješenje u interesu triju naroda i regionalne stabilnosti. Oni posebice ističu da nikakvi ustupci ili daljnje proširenje predloženog mirovnog plana bez pristanka triju strana samih ne smije biti dozvoljen. Oni također pozivaju međunarodnu zajednicu da nastavi davati čvrsti i neumorni pritisak na srspku stranu u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, kao i na vlasti Federalne Republike Jugoslavije (Srbija i Crna Gora), posebice glede nadzora granica SRJ s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom i održavanje režima sankcija. Oni također ukazuju na značaj predstojećeg susreta na vrhu OIC u Kazablanci, Maroko, u ovoj točki krize. Oni također izražavaju svoju veliko strahovanje glede neizbježne humanitarne katastrofe u području Bihaća, pozivajući za još djelotvorniji doprinos međunarodne zajednice i humanitarnih organizacija kako bi se ublažile posljedice ove najnovije nepodnošljive ljudske drame u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj. Oni pozdravljaju gospodarski sporazum između hrvatske Vlade i srpskih vlasti u UNPA zonama u Hrvatskoj kao značajan dio sveobuhvatnog sporazuma pregovorima za krizu u području i pozivaju na njegovu potpunu i dosljednu primjenu kao potporu pregovora o međunarodnom planu za UN Zaštitne zone u Hrvatskoj. Ministri čvrsto vjeruju da je kriza u području dostigla vrhunac, ugrožavajući cijeli međunarodni poredak, te da stoga međunarodna zajednica ne smije sebe odvojiti od obaveza i odgovornosti da osiguraju cjelovit i trajni sporazum putem pregovora. Oni također čvrsto ističu da međunarodna zajednica na ovoj točki krize mora izraziti političku volju i privrženost s međunarodnim načelima, kako bi se izbjeglo popuštanje agresiji i legalizirala uporaba sile. Ministri smatraju da najnovija događanja i napori međunarodne zajednice potpuno podvlače široko značenje i važnost stalne i uporne primjene Washingtonskih sporazuma kao solidne osnove za rješenje krize u Bosni i Hercegovini i strateškog okrilja za realizaciju i zaštitu nacionalnih interesa bosanskih Hrvata i Bošnjaka. Ministri potvrđuju svoje uvjerenje da sporazum o Federaciji predstavlja solidnu osnovu za trajno rješenje krize u Bosni i Hercegovini, na osnovu prava svih triju konstitutivnih naroda i njihovih prava glede ustavnih dogovora unutar međunarodno priznate države Bosne i Hercegovine i glede odnosa Bosne i Hercegovine sa susednim državama. Ministri potvrđuju najvišu važnost međusobnog priznanja svih država u području kao neophodni preduvjet za rješenje svih postojećih otvorenih pitanja u odnosima između Federalne Republike Jugoslavije (Srbija-Crna Gora) sa Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom. Razmatrajući razvoj događaja u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj, ministri su zaključili slijedeće: 1. Da koordiniraju aktivnosti triju zemalja u pripremi za i tijekom predstojećeg susreta na vrhu OIC u Kazablanci, Maroko, te da zamole članice OIC da nastave s njihovom podrškom Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj i da potvrde utjecaj članica OIC unutar međunarodne zajednice. 2. Da osnuju trilateralnu Skupinu dobre volje na razini veleposlanika kako bi Bosna i Hercegovina i Hrvatska nastavile da sagledavati postojeće probleme u procesu primjene sporazuma o Federaciji s ciljem da ministrima predlože odgovarajuća rješenja. 3. Da osnuju Zajedničku ekspertnu gospodarsku skupinu s mandatom da prouči neposredne i dugoročne potrebe za rekonstrukciju i razvoj, te da predlaže ministrima inicijative i projekte za moguću trilateralnu suradnju na polju energetike, prometa, javnih radova, komunikacija, razmjene, te industrije, bankarstva i financija, uključujući posebice realizaciju inicijativa kao što je osnutak Banke Federacije. 4. Da pozovu izaslanstvo Bosne i Hercegovine da sudjeluje na idućem Tursko-Hrvatskom sastanku eksperata o provedivosti studije o osnutku brodsko-željezničke veze između Hrvatske i Turske. U tom kontekstu ministri su zaključili da Sporazum o uporabi luke u Pločama u okviru sporazuma o Federaciji može nadalje učvrstiti gospodarsku sposobnost Federacije Bosne i Hercegovine i omogući da oporavak i rekonstrukciju Bosne i Hercegovine započne kroz multilateralnu suradnju i pomoć. 5. Da nastave suradnju u svezi pitanja izbjeglica i prognanika iz i unutar Bosne i Hercegovine. Oni daju potpunu podršku inicijativi da Bosna i Hercegovina i Hrvatska potpišu sporazum o povratku izbjeglica iz Bosne i Hercegovine smještenih u Hrvatskoj i sporazumu o tranzitu bosanskohercegovačkih izbjgelica smještenih u trećim zemljama preko Hrvatske, suglasno stvaranju uvjeta za organiziran, dostojanstven i siguran povratak svih izbjeglica u okviru napora zvaničnika dviju zemalja da pripreme zemljovide područja gje je siguran povratak moguć u ovom trenutku. Turska će se pridružiti Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini doprinoseći za transport, zdravstvenu zaštitu i obnovu prebivališta u područjima sigurnog povratka, kao i u gradnji smještajnih objekata na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine za izbjeglice iz područja pod privremenom srpskom okupacijom, čiji povratak nije moguć u neposrednoj budućnosti. 6. Da odmah započnu pripreme za posjet izaslanstva Bosne i Hercegovine Turskoj. Ministri Hrvatske i Bosne i Hercegovine izražavaju svoje puno razumijevanje s političkim stajalištem Republike Turske glede krize u području, posebice s ulogom i djelovanjem turskih mirovnih postrojbi u Bosni i Hercegovini u sastavu UNPROFOR-a. Tri ministra izražavaju svoju spremnost da nastave s konzultacijama na periodičnoj osnovi". BRUXELLES - Vijeće NATO-a počelo je u srijedu proučavati plan o povlačenju UNPROFOR-a iz BiH "kao jednostavnu mjeru opreza", izvijestili su diplomatski izvori. "Niti jedan od veleposlanika, koji su jutros održali prve razgovore o mogućem povlačenju, nije govorio o neodložnom odlasku plavih kaciga, no svi su naglasili da plan treba postojati kako bi se, u slučaju potrebe, moglo brzo prijeći u akciju", naglašava diplomat. Vojni zapovjednici NATO-a već nekoliko mjeseci preliminarno proučavaju način na koji NATO može pomoći u povlačnju UNPROFOR-a. Oni sad čekaju političke upute kako bi dovršili planove, dodaje isti izvor. Veleposlanici su suglasni da bi takvu operaciju u potpunosti vodio i organizirao NATO. LONDON - Britanski ministar vanjskih poslova Douglas Hurd isključio je u srijedu mogućnost hitnog i jednostranog povlačenja britanskih 'plavih kaciga' iz BiH, ocijenjujući da rizici na terenu još uvijek nisu neizdrživi. "Ako rizici postanu neizdrživi, doći će do povlačenja" postrojbi UN, među kojima je oko 3.500 Britanaca, "no mislimo da još nije dosegnuta ta točka", kazao je britanski ministar u Donjem domu parlamenta. "Britanska vlada želi da snage UN budu u mogućnosti nastaviti zadaću te da britanski kontingent nastavi obavljati svoju bitnu ulogu. Ne razmatra se jednostrano povlačenje britanskih postrojbi" - naglasio je Hurd dodavši da bi povlačenje samo po sebi bila teška operacija čije bi posljedice za civilno stanovništvo bile ozbiljne. Hurd je prije posjeta Beogradu prošle nedjelje izjavio da će, ako mirovni plan za BiH ne bude prihvaćen, povlačenje UNPROFOR-a postati "neizbježno". MONTREAL - Glavni tajnik Ujedinjenih naroda Butros Butros-Gali izjavio je u srijedu kako očekuje da će plavim kacigama, koje se nalaze pod blokadom bosanskih Srba, biti ubrzo dopušteno slobodno kretanje. Butros Gali, koji se nalazi u Montrealu u povodu proslave 50. obljetnice Organizacije civilnog međunarodnog zrakoplovstva, izjavio je za televizijsku postaju CBS: "Oni će biti oslobođeni za nekoliko sati ili nekoliko dana". Bosanski su Srbi zapriječili kretanje za 308 vojnika UNPROFOR-a. PRAG - Novinari i medijski profesionalci u srijedu su oštro kritizirali odredbe Europske konvencije za ljudska prava koje se odnose na slobodu tiska, tijekom prvog dana 4. Ministarske konferencije Vijeća Europe o politici medija. Svjetski odbor za slobodu tiska (WPFC) tvrdi da članak 10. Konvencije, usvojene 1950. godine, predstavlja "permanentan poziv na gušenje slobode izražavanja i tiska." Tom se odredbom dopušta ograničenje te slobode u slučaju ugroženosti "državne sigurnosti, teritorijalnog integriteta, javne sigurnosti" i sličnog. WPFC upozorava da su brojne zemlje srednje i istočne Europe, primjenjujući doslovce taj članak, stvorile "takve propise koji su nepomirljivi s načelima demokratskih vlada." NEW YORK - Povlačenje UNPROFOR-a iz BiH "uopće" nije na dnevnom redu Vijeća sigurnosti, izjavio je u srijedu predsjedavajući Vijeća Bakuramutsa Manzi. Glasnogovornik glavnog tajnika UN-a ocijenio je danas da bi Vijeće sigurnosti moglo donijeti odluku o povlačenju UNPROFOR-a ako ne dođe do napretka u pregovorima o BiH. Manzi je na novinarski upit kazao da je Vijeće sigurnosti i dalje preokupirano problemom blokada pripadnika UNPROFOR-a u BiH. ZAGREB - Srbi s okupiranih područja Hrvatske oslobodili su u srijedu francuskog fotografa Luca Delahayea i američkog Rona Jacques, izvijestio je glasnogovornik UNPROFOR-a Paul Risley. Fotografi, uhićeni u ponedjeljak navečer na njihovu putu za Bihać, prema agenciji France presse, oslobođeni su u srijedu oko 18 sati i dopraćeni do prijelazne postaje kod Petrinje. NEW YORK - Američka veleposlanica pri UN-u Madeleine Albright u srijedu je, na konzultacijama Vijeća sigurnosti o izvješću promatračke misije Međunarodne konferencije o bivšoj Jugoslaviji, ocijenila kako se ne može potvrditi da je granica Srbije i BiH zatvorena, ako se nastave transporti goriva iz SRJ na okupirana područja Hrvatske, doznaje se u UN-u. Ti su transporti u suprotnosti s paragrafom 12 Rezolucije 820 kojim je odlučeno da se uvoz, izvoz i transporti kroz UNPA u Hrvatskoj i područja BiH pod nadzorom bosanskih Srba, s izuzetkom humanitarne pomoći, ne mogu odvijati bez odgovarajuće dozvole vlade Republike Hrvatske odnosno vlade BiH. Djelomično ublažavanje sankcija protiv SRJ temeljem Rezolucije 943 ističe 12. siječnja iduće godine, nakon čega bi Vijeće sigurnosti trebalo donijeti odluku o produžetku suspenzije tih sankcija. Rezolucijom 943 pozivaju se vlasti SRJ da i dalje drže granicu prema BiH zatvorenom za sva dobra osim za temeljnu humanitarnu pomoć koja uključuje hranu, medicinsku pomoć i odjeću. ŽENEVA - Četiri islamske zemlje ponudile su priključenje svojih 20.000 vojnika UNPROFOR-u u BiH, izvijestio je u srijedu iranski ministar vanjskih poslova Ali Akbar Velayati. Iran i dalje nudi 10.000 vojnika, a preostale bi snage dale Turska, Pakistan i Malezija. Ako nas UN ponovno odbiju, islamske su zemlje voljne izravno poslati snage vladi BiH, napomenuo je Velayati. SARAJEVO - Svrstavajući se "jako po strani" u sukobu u Bosni i Hercegovini, međunarodna zajednica samo produljuje rat, optužio je u srijedu bosanski predsjednik Alija Izetbegović. U izjavi za bosansku novinsku agenciju BH Press on je ocijenio da je međunarodna zajednica odlučila završiti sukob u BiH pod bilo koju cijenu. "Naše tvrde izjave ne znače da je naš interes za mir manji", izjavio je Izetbegović. "U tom traženju mira koristit ćemo vojna sredstva, kad to budemo morali i politička, kad budemo mogli". U odnosu na sastanak na vrhu KESS-a, koji nije u utorak mogao postići dogovor o bosanskom pitanju, Izetbegović je još jednom naglasio položaj Sarajeva. "Ono što smo odbacili u Budimpešti, to je pokušaj Rusije da nas izjednači s agresorom" - rekao je on. (Hina) fs 080023 MET dec 94 080023 MET dec 94