ZASTUPNIČKI DOM SABORA: IZVJEŠĆA O SOCIJALNOJ POLITICI, SKRBI ZA

Sabora u nastavku 21. sjednice saslušali su izvješća o socijalnoj politici RH, o skrbi za stradalnike domovinskog rata i o zbrinjavanju prognanika i izbjeglica, nakon čega je određena kraća stanka. Izvješća su podnijeli su ministar rada i socijalne skrbi Ivan Parać, predstojnik Vladinog ureda za prognanike i izbjeglice dr. Adalbert Rebić i potpredsjednik hrvatske Vlade dr. Ivica Kostović. Iznoseći podatke o socijalnoj slici Hrvatske, ministar Parać ukazao je kako se socijalna slika hrvatskog pučanstva pogoršava s produženjem vremena rata. Kada je riječ o teritorijalnoj distribuciji socijalno ugroženih najugroženija je Šibenska županija, slijede Brodsko-posavska i Vukovarsko-srijemska dok je na posljednjem mjestu Krapinsko-zagorska županija, rekao je ministar Parać navodeći da je Hrvatska u ovoj godini za socijalnu skrb izdvojila oko 494 milijuna kuna. Ministar Parać osvrnuo se i na mirovinsko i invalidsko osiguranje naglašavajući da se stalno pogoršava odnos zaposlenih, onih koji uplaćuju doprinose u fondove, i korisnika fondovskih sredstava. Dječji doplatak danas iznosi 40 njemačkih maraka, dok je prije godinu dana iznosio 10 njemačkih maraka, naveo je Parać. Iznoseći podatke o zapošljavanju ukazao je na problem rada 'na crno', naglasio je također da stalno raste broj zaposlenih u privatnom, a pada u tzv. društvenom sektoru te da je zahvaljujući aktivnoj politici zapošljavanja u prvih devet mjeseci ove godine zaposleno oko 22 tisuće ljudi. Ministar Parać govorio je i o institutu tzv. minimalnih plaća, kao i o subvenciji studenskog i učeničkog standarda, kazavši uz ostalo da je preko 9000 studenata smješteno u domove, a 17 tisuća studenata ima subvencioniranu prehranu. Vladin ured za prognanike i izbjeglice u protekle je tri godine zbrinuo više od milijun prognanih i izbjeglih, a trenutačno ih je u Hrvatskoj smješteno ukupno 383.115, kazao je predstojnik Ureda dr. Adalbert Rebić. Istaknuo je pritom da izbjeglice iz BiH još uvijek stižu u Hrvatsku, u prosjeku 30 osoba dnevno. Naveo je da su do sada provedena tri velika popisa i preregistracije prognanika i izbjeglica, a prema posljednjem popisu iz ove godine 22 posto prognanih i izbjeglih osoba zbrinuto je u organiziranom smještaju dok ih je 78 posto smješteno u privatno, odnosno u obiteljima ili sami organiziraju svoja domaćinstva. Ukupni izdaci za skrb o prognanim i izbjeglim u prošloj su godini iznosili oko 879 milijuna kuna, a u ovoj godini u državnom proračunu za Republički fond "Kralj Zvonimir" odobreno je nešto više od milijardu kuna. Tijekom ove godine UNHCR je osigurao sredstva u iznosu od 20 milijuna američkih dolara, a do kraja godine od te se organizacije očekuje još oko pet milijuna dolara, kazao je dr. Rebić. Od drugih humanitarnih organizacija u ovoj godini nisu dobivena financijska sredstva, rekao je dr. Rebić naglašavajući da humanitarne organizacije daju sve manju pomoć. Po njegovim riječima u Hrvatskoj djeluje oko 200 domaćih i inozemnih humanitarnih organizacija. Najveća pomoć prognanicima i izbjeglicima je povratak u njihove domove, kazao je predstojnik Ureda za prognanike i izbjeglice napominjući da su mogućnosti smještaja iscrpljene. Kao privremeno rješenje predlaže se stoga gradnja stambenih kompleksa za smještaj, i to u područjima koja su blizu mjestima iz kojih su prognani. Vladin je ured u suradnji sa svima koji srbe o prognanicima i izbjeglicama sačinio nacionalni program povratka prognanika i izbjeglica, koji, po riječima dr. Rebića, sadrži sve mjere od obnove i razvoja do poticanja pri zapošljavanju na područjima povratka. Iscrpno izvješće o skrbi za stradalnike domovinskog rata podnio je potpredsjednik Vlade dr. Ivica Kostović. Naveo je da je prema službenim podacima Ministarstva obrane u Hrvatskoj registrirano 5.858 poginulih i 17.802 ranjena hrvatska branitelja. Po podacima Ministarstva zdravstva registrirano je 3.024 poginula civila i 8.646 ranjenih civila. Među poginulim civilima je 241 dijete i među ranjenim civilima je 944 djece. Najmanje 1000 hrvatskih civila, uglavnom starijih osoba, masakrirano ili brutalno ubijeno od strane srpskih paravojnih skupina u mnogim selima privremeno okupiranog hrvatskog teritorija, rekao je dr. Kostović. Naveo je da je u okupiranim područjima koja nadzire UNPROFOR ubijeno više od 600 hrvatskih civila nakon što je UNPROFOR preuzeo odgovornost u zaštiti civilnog pučanstva. Potpredsjednik hrvatske Vlade istaknuo je da po podacima Ministarstva obrane ima 14.709 invalida među hrvatskim raniteljima sa tjelesnim ili psihičkim invaliditetom koji već imaju drugostupanjska rješenja. Dr. Kostović je iznio podatak da danas u Hrvatskoj ima 4.273 djece bez jednog i 54 djeteta bez oba roditelja. Upozorio je da je oko 7.500 Hrvata, koliko ih je još preostalo na okupiranim područjima, i sada izloženo zlostavljanju. Potpredsjednik hrvatske Vlade vrlo je detaljno i iscrpno govorio o skrbi za stradalnike domovinskog rata, naglašavajući da je u sadašnjem trenutku više nego ikada potrebno brzo rješenje tih problema te da je cjelovitu pomoć i zaštitu potrebno osigurati svim stradalnicima domovinskog rata. Dr. Kostović detaljno je govorio o traganju za nestalnim i nasilno odvedenim osobama tijekom agresije na Republiku Hrvatsku ističući da je pitanje odvedenih i zatočenih najbolnije hrvatsko pitanje, ali napominjući da je to pitanje najteže riješiti jer ovisi o volji druge strane. Iznoseći podatke o broju razmjenjenih dr. Kostović je među ostalim istaknuo kako je oko 90 posto zatočenih osoba koji su oslobođene iz srpskih logora bilo zlostavljano. Dr. Kostović osvrnuo se na zakonske propise koji uređuju prava stradalnika domovinskog rata, na zapošljavanje i poticajne mjere u zapošljavanju, ukazao na podatke o liječenju invalida u zdravstvenim ustanovama, a među ostalim je govorio i o programu psihosocijalne pomoći. Zastupnički dom hrvatskog Sabora nastavlja rad nakon kraće stanke. (Hina) bm/bn ds 061705 MET dec 94 061705 MET dec 94