međunarodni trgovinski sustav od 1. siječnja iduće godine objedini u
Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO), kineski su visoki dužnosnici
proteklih dana učestalo objašnjavali stajališta Beijinga (Beiđinga) o
postojećem i budućem sustavu međunarodne trgovine, te kineskom mjestu
u njoj.
Težeći da se nađe među državama-utemeljiteljicama Svjetske trgovinske
organizacije, a uvjet za to je članstvo u GATT-u (Općem ugovoru o
tarifama i trgovini), Kina je nakon sustavne i duge diplomatske akcije
potkraj studenog, na Ženevskim pregovorima o svom pristupu GATT-u,
postavila i vremenski okvir u kojem očekuje konkretno rješenje
zahtjeva postavljenog još godine 1986. Određujući taj rok kao kraj
godine, što je kalendarski potpuno razumljivo, kineska je strana
istodobno izjavila da se mnoge članice GATT-a nadaju da će Kina
zauzeti željeno mjesto među osnivačima Svjetske trgovinske
organizacije. Implicirajući time da svi ne misle tako, kineska strana,
naravno, nije spomenula Sjedinjene Države, o čijem stajalištu mnogo
što ovisi.
Nije ih spomenula ni ministrica za vanjsku trgovinu i gospodarsku
suradnju, Wu Yi (Vu Ji), poznata inače kao oštar pregovarač, govoreći
potkraj studenog na jednom simpoziju u Hong Kongu. Ali ocjenjujući
postojeći sustav međunarodne trgovine, uobličen u GATT-u, istaknula je
kako on u osnovi služi interesima razvijenih zemalja, osobito jedne
ili dviju narazvijenih država. Razloge za takvo stajalište Wu Yi vidi
u zanemarivanju ili nedostatnom uvažavanju interesa zemalja u razvoju.
Tako, po njezinom mišljenju, obveze koje zemlje u razvoju prihvaćaju u
okviru međunarodne trgovine ponekad ih prisiljavaju na rješenja koja
nisu u skladu sa stepenom njihovog gospodarskog i društvenog razvitka.
Drugim riječima, pogoduju zemljama s visokom tehnologijom i
izvoznicima kapitala.
Što se Kine tiče, ona je učinila goleme napore na stvaranju uvjeta
potrebnih za pristup GATT-u, iz kojeg je istupila davne godine 1951.
Kao rezultat mjera gospodarskih reformi, osobito na području vanjske
trgovine, sada su sazreli uvjeti za ulazak u GATT, istaknuo je ovih
dana kineski premijer Li Peng.
Ali ni to možda nije dovoljno. Rezultati na području gospodarskih
reformi koje su tijekom proteklog desetljeća preobrazile Kinu,
neosporni su. Stvaranje uvjeta za razvitak tržišnoga gospodarstva, uz
ostalo, ubrzano je privlačilo strani kapital, po čemu se danas na
svjetskoj ljestvici Kina svrstava odmah iza Sjedinjenih Država.
Svjesna svoje važnosti u međunarodnoj trgovini i gospodarskim tokovima
uopće, ali i unutarnjih društvenih tenzija čija je pojava objašnjiva
naglim gospodarskim razvitkom, Kina se odupire preuzimanju
međunarodnih obveza koje bi joj ubuduće nametale tempo u traženju
razvojih rješenja. Status zemlje u razvoju, što Kina traži za pristup
GATT-u i onda WTO-u, dozvoljava u dogovorenoj primjeni mjera
gospodarskih reformi, u odnosu na razvijene zemlje, blaži tempo.
Tražeći status zemlje u razvoju, Beijing očigledno teži varijanti
kojom bi po potrebi amortizirao pritiske izvana, olakšavajući si
istodobno rješavanje unutarnjih društvenih napetosti.
Američka razmišljanja, a ona nisu bez utjecaja na pitanje kineskog
pristupa GATT-u (o čemu Kina pregovara već osam godina), uključuju i
mišljenje da Beijing zapravo iz protekcionističkih razloga izbjegava
preuzeti određene obveze. Diktirajući sada uvjete pod kojima stranci
dolaze na kinesko tržište, ostvarujući trgovinski sufucit, dok strani
partner bilježi deficit (što je sada slučaj sa Sjedinjenim Državama),
Kina po nekim mišljenjima samo koristi recept razvitka na tuđi račun,
ranije primjenjen u Japanu i nekim istočnoazijskim državama, danas
poznatim kao "azijski tigrovi". Po logici stvari, u GATT-u, ali ne u
statusu zemlje u razvoju, Kina bi morala otvoriti svoje tržište,
izložiti se konkurenciji od nje razvijenijih i ponašati se po
pravilima igre koja zasad u nekoj mjeri može izbjegavati.
U svakom slučaju, Kina je još pred vratima GATT-a. Svjesna da nitko
ne može zanemariti mogućnosti koje pruža njezino golemo tržište i
jednako golemi gospodarski potencijali. Pa ako je od čekanja i zaboli
glava, može je tješiti da ni onima koji moraju donijeti odluku pod
kojima će joj uvjetima i kada otvoriti vrata GATT-a nije ništa lakše.
(Hina) bm mm
011515 MET dec 94
011515 MET dec 94
Potpisan sporazum o proširivanju suradnje Sveučilišta u Zagrebu i BMW Grupe
Piletić: U ovoj godini očekujemo inflaciju osjetno manju od 3 posto
Vukovar: Pavliček kritizirao zaduživanje Komunalca za 400.000 eura
Europski regulatori na nogama zbog DeepSeeka
Animafest: Georgesu Sifianosu nagrada za izniman doprinos proučavanju animacije
Dio oporbe uvjeren: Sigurno ima zastupnika koji su spremni zamijeniti Dabru
Vlada donijela odluku o ograničavanju cijena 70 proizvoda
Srđ je naš: Aktivisti zaustavili apartmanizaciju, Franković glasno promovirao projekt
Pronađeni ugljikovodici na sve četiri bušotine Ine i Vermiliona
ESB odabrao motive za uži izbor za buduće euronovčanice