- GOTOVO 6 MILIJARDI DOLARA OD PRIVATIZACIJE DRŽAVNE IMOVINE U MAĐARSKOJ ĆE SVA DRŽAVNA IMOVINA BITI PRIVATIZIRANA

U MAĐARSKOJ ĆE SVA DRŽAVNA IMOVINA BITI PRIVATIZIRANA BUDIMPEŠTA, 29. studenoga (Hina - piše: Miljenko Pajalić) - Nova mađarska vlada (kao što je poznato, na izborima ove godine pobijedili su socijalisti Gyule Horna) priprema novi Zakon o privatizaciji. Taj zakon ne znači da stari nije ispunio svoju svrhu, već jednostavno to da su novi propisi prilagođeni novoj strategiji privatizacije. Zakon je tek pred zastupnicima u parlamentu i očekuje se da će rasprava o njemu biti i burna i duga. Koje novosti donosi novi zakon - bilo je glavno pitanje, što smo ga postavili zamjeniku direktora Agencije za privatizaciju Gaboru Halmiju. Prema njegovim riječima, vlada želi zadržati načelo da se privatizacija i dalje provodi po tržišnom tender sistemu. Koliko god bude moguće, prednost će imati prodaja za gotov novac u interesu postizanja realne cijene prodanog poduzeća. I dalje će se davati prednost mađarskim ulagačima, te podupirati, raznim olakšicama i kreditima, kupovina dionica za zaposlene u poduzećima, koja se prodaju. Dakle, prednost, olakšice prigodom prodaje poduzeća, imat će oni koji su u njima zaposleni i oni kooperanti neophodni za daljnje funkcioniranje poduzeća. Jer, svrha je privatizacije, kaže Gabor Halmi, da se država povuče iz vlasništva, s jedne strane, a s druge, da to povlačenje omogući bolje funkcioniranje poduzeća. Važno je, dakle da novi vlasnik unese svježi kapital i poboljša poslovanje. U Mađarskoj, kaže Gabor Halmi, nema reprivatizacije, vraćanja vlasništva. Dionice, koje su sada u državnom vlasništvu, država prodaje za dobit. Raniji vlasnici dobivaju određenu naknadu u vrijednosnim papirima do određene vrijednosti i to po jednom drugom zakonu. Privatizacija u Mađarskoj nikako ne znači povrat imovine i vlasničkih prava ranijem vlasniku. Zanimljivo je da u Mađarskoj sada postoje dvije agencije za privatizaciju imovine - uz ovu, koju na drugoj poziciji vodi Gabor Halmi, postoji i ona, kojoj je dužnost da privatizira velika državna poduzeća, do kojih je državi posebice stalo, kao što su na pr. Raba, Ikarusz i td. U ta se javna poduzeća ne ubraja Mađarska televizija i Mađarski radio (dvije sasvim odijeljene ustanove), ali su tu još i tvornice lijekova, banke ili poduzeća za telekomunikacije. To je onaj krug poduzeća, kojima je država, po ranijem zakonu, željela ostati vlasnikom na duže vremensko razdoblje. Njihov je položaj, odnosno privatizaciju prije rješavala druga agencija, ali će se, prema novom zakonu, dvije agencije udružiti i sada će jedna brinuti o cjelokupnoj privatizaciji. I drugo, što donosi novi zakon, smanjit će se krug poduzeća, koja država želi trajno zadržati u državnom vlasništvu. Kad je riječ o vlasništvu nad zemljom, zemljoradničke se zadruge ne smatraju državnim, već zadružnim vlasništvom, dakle u praksi privatnom imovinom, pa su članovi zadruga ovlašteni sami odlučivati o njihovoj sudbini. A privatizacija velikih državnih gospodarstava (koje bismo kod nas nazvali Poljoprivredno-industrijskim kombinatima) već je uglavnom završena. Ni nad zemljom se ne provodi reprivatizacija, dakle raniji vlasnik ne dobiva natrag svoju zemlju. Može se samo javiti na natječaj i licitirati kod prodaje zemljišta, koje je nekoć bilo njegovo vlasništvo. Jasno, može se dogoditi da u nekom selu, gdje se točno zna, tko je bio vlasnik koje čestice, svaki dosadašnji vlasnik licitira baš za onu zemlju, koja je bila njegovo vlasništvo, ali to je stvar dogovora, a ne Agencije ili propisa. U vezi s ulaganjem u mađarsko gospodarstvo, dakle s privatizacijom, nije karakteristično da Mađari iz inozemstva kupuju bivše državno vlasništvo. Pretežno, kapital ulažu inozemna poduzeća, najzastupljenija su njemačka, a zatim iz SAD, Austrije i ostalih zemalja. Iz Austrije, npr. mnogo ulagača ulaže u manja poduzeća, a iz SAD manji broj ulagača u velika poduzeća. Što se tiče ulaganja inozemnog kapitala, kaže zamjenik direktora mađarske Agencije za privatizaciju, nema nikakva ograničenja glede veličine uloga. Ograničenja postoje samo za tvrtke, koje su kupile značajniju imovinu u nekoj od gospodarskih grana, pa se zbog konkurentnosti toj tvrtki ne dopušta širenje i na druge gospodarske grane. Ipak, u načelu nema ograničenja za inozemni kapital, jer se svježi kapital, za kojim se teži, ne može očekivati od domaćih tvrtki, a privatizacija je posao, koji što prije treba obaviti. Prema mišljenju Gabora Halmija, privatizacija se u Mađarskoj dosta uspješno odvija, a to pokazuju i statistike. Ona je, kako kaže, uspješna i u usporedbi s privatizacijom u nekim drugim zemljama bivšeg socijalističkog sustava, a bitan je elemenat njezina uspjeha i to, što joj je kraj saglediv. Prihod od privatizacije procjenjuje se godišnje na 80 milijardi forinti (jedna njemačka marka, prema srednjem tečaju, vrijedi oko 65 forinti ), do rujna ove godine ukupno je prikupljeno 200 milijardi forinti, čemu treba pribrojiti i 100 milijardi od Agencije za upravljanje državnom imovinom. Slijedeće godine vlada očekuje novih 150 milijardi forinti, a 1996. još 150 milijardi. Dakle, ukupno oko 600 milijardi forinti ili gotovo 6 milijardi američkih dolara. Prema mišljenju Gabora Halmija, glavni pokazatelj uspjeha privatizacije nije to koliki je prihod država ostvarila od privatizacije, već u kolikoj se mjeri ona povukla iz vlasništva, a da je istodobno zadržala razinu ili čak poboljšala funkcioniranje poduzeća. U Mađarskoj ima glasina da se imovina u procesu privatizacije stječe na nezakonit način i da neki politički moćnici nastoje iskoristiti svoj utjecaj da bi stekli protupravnu korist. Ali, kaže Gabor Halmi, privatizirati se ne može na idealan način i bez uplitanja politike. Zato se nastoji privatizirati na najmanje loš način, a prigoda je jedinstvena i neponovljiva. Zato, kad stignu dvije ponude, jedna svakako gubi, i po pravilu ulaže prigovor kod ministra ili parlamentarnog zastupnika. Sve su te pojave sastavni dio procesa privatizacije i treba ih uzeti kakve jesu, procijeniti najbolje i težiti da se sam proces obavi što pravilnije, na zakonit način i što efikasnije - ističe Gabor Halmi, zamjenik direktora Agencije za privatizaciju Republike Mađarske. (Hina) mp fp 291052 MET nov 94 291052 MET nov 94