SERVIS POSEBNIH NASLOVA

Nadnaslov:Europska komisija ocjenjuje da je na djelu ponovni uzlet europskih gospodarskih aktivnosti Naslov: EU ulazi u razdoblje snažne obnove Podnaslov:Nakon najgore poslijeratne recesije 1993. kada je zabilježen pad gospodarskih aktivnosti, Europska unija ove godine bilježi rast od blizu 3 posto i ulazi, po ocjeni Europske komisije, u razdoblje "dugotrajne i snažne obnove". To još uvijek ne može sakriti crne točke europskog gospodarstva, nezaposlenost i velike javne deficite, smatra europski povjerenik za gospodarstvo Christophersen. BRUXELLES (AFP) - Europska je unija ušla u razdoblje "snažne i dugotrajne obnove", uz stope rasta blizu 3 posto, ali to poboljšanje teško uspijeva sakriti gospodarske crne točke, nezaposlenost koja se ne smanjuje te velike javne deficite, mišljenje je Europske komisije. Europski povjerenik za gospodarstvo i financije, Danac Henning Christophersen je objavio da će rast unutarnjeg bruto proizvoda (PIB) Unije ove godine dosegnuti 2,6 posto, 1995. godine on će iznositi 2,9 posto dok će u 1996. iznositi 3,2 posto. Europska je unija 1993. godine prolazila kroz najgoru recesiju od drugog svjetskog rata, te je zabilježen pad gospodarske aktivnosti od 0,4 posto. "Usprkos tih stopa rasta od oko 3 posto, nezaposlenost će biti tek marginalno smanjena i stope nezaposlenosti ostat će oko 10 posto što je neprihvatljivo,", navodi Europska komisija u dokumentu objavljenom krajem ovog tjedna. "Problem zaposlenja je strukturalan", izjavio je Christophersen na tiskovnoj konferenciji, pozivajući zemlje članice da poduzmu temeljite promjene. On se naročito zalagao za to da se ublaži djelovanje tržišta rada. Stopa prosječne nezaposlenosti u Europskoj uniji prijeći će sa 10,9 posto s kraja ove godine na 10,4 posto 1995. godine, te će 1996. iznositi 9,8 posto. "Jedina zemlja u kojoj imamo normalnu stopu nezaposlenosti, u smislu u kojem se to upotrebljavalo šezdesetih godina, je Luxembourg (3,1 posto)", izjavio je Christophersen. Ovo upozorenje o potrebi reforme tržišta rada je jedno od tri prijedloga koje je Christophersen uputio zemljama članicama. On im je također savjetovao da pojačaju svoje politike smanjenja proračunskog deficita, te da pokušaju izbijeći nove inflatorne tendencije. Međunaslov: Javni deficiti još uvijek preveliki Javni deficiti bit će 1996. godine još uvijek "preveliki", s prosječnom razinom unutarnjeg bruto proizvoda od 3,9 posto, naročito u razdoblju rasta, naznačio je Christophersen. Napori za smanjenjem trebaju biti nastavljeni, kako bi se dugoročno ograničio rizik novog povećanja kamatnih stopa, što predstavlja jedno od glavnih pretpostavki obnove. Krajem 1996. godine, prvi mogući rok za stvaranje jedinstvene europske monete, samo pet od dvanaest zemalja članica Unije moći će ispuniti uvjete Ugovora iz Maastrichta o javnim deficitima. Te zemlje su Danska, koja je izuzeta iz jedinstvene europske monete, Njemačka, Irska, Luxembourg i Nizozemska. Ali Christophersen je naznačio da Belgija (4 posto PIB-a), Francuska (3,9 posto) te čak i Španjolska (4,7 posto) imaju načina da postanu dio te skupine, ako promijene svoju proračunsku politiku. Europski povjerenik je također dao naslutiti određenu zabrinutost zbog inflacije, iako su se prodajne cijene povećale za samo 3,1 posto tijekom 1994. godine. Predviđene stope inflacije za 1995. i 1996. godinu su 2,9 posto, odnosno 3,1 posto. Christophersen je od zemalja članica zatražio da zadrže svoje politike kročenja inflacije i umjerenosti u plaćama. Poboljšanje perspektiva rasta za 1994. godine i za sljedeće dvije godine objašnjava se vrlo živom obnovom u Danskoj, u Irskoj i u Ujedinjenom Kraljevstvu, dok izgleda da je povratak rastu "sve čvršći" u Njemačkoj, Francuskoj, Italiji, Španjolskoj, Nizozemskoj i Belgiji, naznačio je Christophersen. Christophersen je naglasio da su njegove ocijene "oprezne" te da bi mogle biti revidirane tijekom sljedećih nekoliko mjeseci. (Hina) nb br 260648 MET nov 94 260648 MET nov 94