PREDSJEDNIK TUĐMAN IZRAŽAVA MIŠLJENJE O POČETKU KRAJA SUKOBA

Zuericher Zeitung (Noje cirihe cajtung) objavio je razgovor svojeg novinara s predsjednikom Franjom Tuđmanom. Odgovarajući na pitanje o političkom učinku najnovijih zračnih udara NATO-a, hrvatski je predsjednik, kako u uvodu ističe list, izrazio čvrsto mišljenje da će srpska strana morati voditi računa o jedinstvu međunarodne zajednice i da će morati potražiti rješenje u pregovorima. Kako piše švicarski dnevnik, hrvatski predsjednik dr. Tuđman je u razgovoru, koji se vodio u Zagrebu u srijedu navečer, na dan kada je NATO izvršio dva napada na srpske položaje u zapadnoj Bosni, ocijenio da je to "znak promjene". Prema njegovu mišljenju, ti napadi označavaju ulazak u završnu fazu sukoba kako u Bosni, tako i na okupiranim područjima Hrvatske. Predsjednik smatra da će, za razliku od napada na udbinsku uzračnu luku, koji je imao više simbolično značenje, najnoviji napadi Srbe prisiliti na ozbiljno razmišljanje. Srbi u Bosni i na UNPA, kao što se vidi iz izjava njihovih vođa, podcijenili su odlučnost NATO-a i računajući da među zapadnim silama i unutar Kontaktne skupine postoje podjele o pogledima na rješenje sukoba. Nakon najnovijih zračnih napada srpska strana mora shvatiti da više ne može računati s takvim razlikama te da Ujedinjeni narodi i NATO misle ozbiljno. Srbi će, kako vjeruje dr. Tuđman, morati shvatiti da se sukob može riješiti samo pregovorima. Za razliku od izjava NATO-a, prema kojima su zračni napadi izvedeni isključivo zbog samoobrane, dr. Tuđman je sklon zračne napade saveznika protumačiti kao odgovor na napade u Bihaću. On smatra, piše list, da međunarodna zajednica ne smije i neće dopustiti pad tog zapadnobosanskoga grada. Područje Bihaća, kako ističe dr.Tuđman u nijednom planu rješenja sukoba u BiH nije bio označen kao srpsko područje. Bihać je i za bosanske Muslimane, kao i za Hrvate od prvorazrednog strategijskog značenja. Hrvatski predsjednk objašnjava izniman interes njegove zemlje za uspješnu obranu Bihaća, s obzirom na blizinu grada hrvatskoj granici i s obzirom na namjeru srpskih napadača da zauzimanjem Bihaća prošire već zauzeta područja u sjevernoj Bosni i povežu ih s okupiranim područjima u susjednoj Hrvatskoj. Zapad bi morao razmisliti, kaže predsjednik Tuđman, i razmotriti i činjenicu da bi zauzimanje Bihaća imalo kao posljedicu stotinu tisuća novih izbjeglica. Jesu li vojni napadi bosanskih Srba mogući bez materijalne podrške SRJ i drži li hrvatski Predsjednik da se na granici na Drini zaista provodi embargo između Srbije i bosanskih Srba, kao što to tvrdi predsjednik Milošević? Preko te granice ide sada manje te pomoći nego prije, odgovara predsjednik Tuđman. No, potpora bosanskim Srbima i Srbima u Hrvatskoj iz Srbije i Crne Gore nije prestala. On također tvrdi da se postrojbe iz SR Jugoslavije bore na području Bihaća. Budući da pomoć dolazi i Srbima na hrvatskim okupiranim područjima, Zagreb ima pravo tražiti bolji nadzor granice na Drini. Hrvatska želi obostranim priznanjem normalizaciju odnosa sa Srbijom, kaže Predsjednik. Ali, normalizacija mora značiti reintegarciju hrvatskih okupiranih područja u ustavno-pravni sustav Hrvatske. U Beogradu tvrde da se hrvatsko vrhovništvo ponajprije mora dogovoriti sa Srbima koji žive na njihovu teritoriju. Ali, Srbi u Hrvatskoj, od početka su poticani iz Beograda i uz pomoć Beograda sada drže okupirana hrvatska područja. Zagreb im nudi autonomiju na područjima Gline i Knina, koju bi, uz nadzor međunarodne zajednice, kao i normalna građanska prava, kao što to jamči Ustav, i pravo na kulturnu autonomiju. Na kraju Tuđman izgovara već prije dano upozorenje, da se Hrvatska neće složiti s produžetkom mandata UNPROFOR-a, ako proces reintegracije okupiranih hrvatskih područja ne počne sljedećeg mjeseca, piše list. (Hina) rb 251645 MET nov 94 251645 MET nov 94