FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

SERVIS POSEBNIH NASLOVA

Nadnaslov:Problemi na prostoru bivše Jugoslavije ponovo se vraćaju svom ishodištu Naslov: Hoće li uskoro buknuti Kosovo? Podnaslov:Nikada razriješeni sukob manjinskih Srba i etničkih Albanaca predstavlja sada plodnu osnovu za srpske nacionaliste koji, strahujući da ih Milošević u svojoj novoj ulozi mirotvorca ne bi napustio, vrše pritisak te kroje planove preuređenja odnosa na Kosovu koji bi u konačnici za kosovske Albance mogli značiti samo jedno: rat. Piše: Alison SMILE, AP PRIŠTINA - Raspad Jugoslavije počeo je ovdje, u 'slumovima' Kosova. Svijet je mislio da je krvoproliće 1980-ih pretežno lokalne prirode, da bi potom gledao kako se ono pretvara u najkrvavija zbivanja u Europi poslije drugog svjetskog rata. Sukob između manjinskih Srba i etničkih Albanaca, koji predstavljaju 90 posto ukupnog stanovništva ove južne srbijanske pokrajine, nikada nije razriješen. To sada predstavlja novu plodnu osnovu za srpske nacionaliste da izvrše pritisak na Slobodana Miloševića da napusti svoju novu ulogu balkanskog mirotvorca. Ukoliko nacionalisti uspiju, oni bi mogli uvući cijeli južni Blakan u rat, mnogo gori od onog koji se upravo odvija u Bosni. Miloševićeva promjena uloge od ratnog huškača do mirotvorca već je navela hrvatske i bosanske Srbe, koje je on jednom potakao na otpor, da se udruže na bojnom polju u Bosni. Oni se očigledno nadaju da će akcije poput ovotjednih NATO-ovih zračnih udara prisiliti Miloševića da ponovo podrži bosanske Srbe. Kosovo je također postalo opasnije otkako se Milošević okrenuo mirotvorstvu. A s obzirom da ono graniči s Albanijom i nestabilnom Makedonijom, koja ima svoju vlastitu veliku albansku manjinu, borbe bi se ovdje mogle brzo raširiti. Milošević je izgradio svoju karijeru na Kosovu, zauzimajući se protiv navodne ugroženosti manjinskih Srba u zemlji koja je bila srcem njihova srednjovjekovnog carstva. On je potom kosovsku stvar proširio u borbu za veliku Srbiju koja bi ujedinila sve Srbe u zemlji, što je u konačnici dovelo do ratova u Sloveniji i Hrvatskoj i dezintregacije Jugoslavije. Njegova promjena odnosa prema bosanskim Srbima alarmirala je kosovske Srbe koji strahuju da bi Milošević mogao i njih napustiti te zahtijevaju akciju u peticiji za koju je već prikupljeno 30.000 potpisa. Milošević si teško može dozvoliti da izolira sve Srbe, uključujući i nacionaliste i neke čelnike utjecajne Pravoslavne crkve i vojske, koji vide Kosovo kao svetu stvar. "Kosovo je bilo kolijevka Miloševićeve politike, no sada bi moglo postati njenom samrtnom posteljom", upozorio je nedavno jedan od čelnika kosovskih Srba, Miroslav Šolević. Međunaslov. "Podjela Kosova značila bi rat" Mnogi ljudi misle da je peticija djelo Dobrice Ćosića, nacionalističkog srpskog pisca koji je prigrlio kosovsku stvar 1980-ih i služio kao jugoslavenski predsjednik dok ga Milošević nije smjenio prošle godine. Ćosić (72) odbija bilo kakve komentare. No za njega se također misli da stoji iza najnovijih prijedloga da se kosovski sukob riješi dijeljenjem gusto naseljene pokrajine, koja broji 1.9 milijuna stanovnika, između Srba i Albanaca. Za kosovske Albance, izložene tijekom četiri godine ponekad smrtonosnoj represiji i stalnom nasilju od strane najmanje 20.000 dobro opremljene srpske policije, podjela bi mogla značiti samo jednu stvar: rat. "Srbi su svjesni da su izgubili Kosovo", kaže Azem Vllasi, čelnik vladajućih komunista na Kosovu prije Miloševićeva ukidanja autonomije i raspada Jugoslavije. "Oni opciju podjele vide kao najpovoljniju, no to je za nas najgora opcija". "Podjela bi mogla istjerati toliko mnogo Albanaca iz njihovih kuća i sa njihove zemlje da bi to moglo izazvati revolt odmazde", izjavio je Vllasi nezavisnom tjedniku kosovskih Albanaca "Koha" (Vrijeme). "Ukratko, podjela Kosova znači rat." Iz razgovora s čelnicima albanske zajednice može se zaključiti da bi se Kosovo moglo rasplamsati čak i bez podjele teritorija, što oni vide kao očigledan uzrok. Posvuda na Kosovu tradicionalno brojne albanske obitelji podižu kuće, smještene između džamija i pravoslavnih manastira. Novac za ove rijetko nedovršene trokatnice stiže od Kosovara na radu u Švicarskoj, Njemačkoj i Austriji. Još uvijek ova očigledna većina mora bez riječi izvršavati naloge policijskih snaga i političara koji su istisnuli Albance sa svih javnih položaja i iz svih institucija. Kosovski Srbi nedavno su najavili planove za otvaranje radnih mjesta izgradnjom novih tvornica samo za srpsku radnu snagu te promjenu odnosa unutar populacije seljenjem srpskih izbjeglica na Kosovo. Albanski čelnici još uvijek pozivaju na suzdržanost. No među mladima - obrazovanim u improviziranim školama koje djeluju po privatnim domovima budući je srednje i visokoškolsko obrazovanje na albanskom jeziku zabranjeno - prije bi moglo eksplodirati. Čak i starija generacija bjesni na zapadne čelnike koji, po njihovu mišljenju, nisu napravili ništa da bi zaustavili Srbe u Bosni i koji su Kosovo ostavili napuštenim. "Jedini način da se izbije u prvi plan u bivšoj Jugoslaviji je krenuti u rat", kaže Bajram Kelendi, odvjetnik vodeće albanske skupine za ljudska prava. (Hina) br br 251411 MET nov 94 251411 MET nov 94

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙