SERVIS POSEBNIH NASLOVA

Nadnaslov:Papa Ivan Pavao II proglašava u subotu novih 30 kardinala Naslov: Šesti konzistorij Ivana Pavla II Podnaslov:Pod pontifikatom pape Wojtyle kardinalski zbor doživio je značajne izmjene - uz činjenicu da je dosegnut najveći broj kardinala do sada, u njegovu sastavu nalazi se i mnogo više kardinala iz neeuropskih zemalja nego li ih je bilo tijekom cijele povijesti Katoličke crkve. Među 30 novoimenovanih kardinala naći će se i sarajevski nadbiskup Vinko Puljić. Piše: Nevio LUKŠIĆ, AR RIM - Po prvi put u povijesti će ne samo Bosna i Hercegovina kao mlada država već i Sarajevo imati svoga kardinala. Sutra (subota 26. studenoga) će papa Ivan Pavao II na konzistoriju (kardinalskoj skupštini) u crkvi Svetog Petra u Rimu proglasiti sarajevskog nadbiskupa Vinka Puljića kardinalom. Papa će tom prilikom proglasiti još 29 biskupa među kojima također ima onih koji će to postati po prvi put u svojim državama. Pod pontifikatom Ivana Pavla II kardinalski zbor se dosta izmijenio. Mnogo je više kardinala iz neeuropskih država nego li ih je bilo tijekom cijele povijesti Katoličke crkve. Također je dostignut najveći broj kardinala u povijesti Crkve - od subote će ih biti ukupno 167. Određene odluke koje su donijeli prijašnji pape obvezuju sadašnjeg da povećava broj kardinala. Papa Pavao VI je donio odluku da treba biti 120 kardinala koji mogu postati pape, a papama mogu postati samo oni koji imaju do 80 godina. Prema tome, od 26. studenoga u kardinalskom zboru biti će 120 kardinala mlađih od 80 godina i 47 starijih. Europa još uvijek ima najveći broj kardinala u odnosu na ostale kontinente. Od subote će kardinalski zbor sačinjavati 87 kardinala iz Europe, 21 iz Južne Amerike, 17 iz Afrike, 16 iz Sjeverne Amerike, 15 iz Azije, 7 iz Središnje Amerike i 4 iz Oceanije. Međunaslov: Novih 30 kardinala iz 24 zemlje Ovo će biti šesti konzistorij Ivana Pavla II. Prvi je održan 30. srpnja 1979. godine, dakle ni godinu dana nakon što je na konklavi za papu izabran Karol Wojtyla. Tada je bilo proglašeno 14 kadinala od kojih jedan "in pectore", odnosno njegovo ime nije bilo obznanjeno. Desetorica su bili Europljani, dva Azijata, jedan Sjevernoamerikanac i jedan Hispanoamerikanac. Među njima su, od poznatih imena, Agostino Casaroli, Roger Etchegaray i drugi. Drugi konzistorij je održan 2. veljače 1983. godine, kada je kardinalima bilo proglašeno 18 nadbiskupa i biskupa iz cijeloga svijeta. Dvojica su bila iz Afrike, jedan iz Sjeverne Amerike, dva Hispanoamerikanca, dvojica iz Azije, deset iz Europe i jedan iz Oceanije. Tada su, uz ostale, kardinalima proglašeni Poljak Jozef Glemp te milanski nadbiskup Carlo Maria Martini. Treći konzistorij je održan 25. svibnja 1985. godine i tom je prilikom u kardinale promovirano 28 osoba, 17 iz Europe, jedan iz Afrike, tri iz Azije, tri Hispanoamerikanca, četiri iz Sjeverne Amerike. Među istaknutim imenima tada su bili Paul Poupard te bolonjski nadbiskup Giacomo Biffi. Četvrti konzistorij je 28. srpnja 1988. godine promovirao 25 kardinala, od kojih 12 iz Europe, tri iz Sjeverne Amerike, četiri iz Azije, tri iz Južne Amerike, dva iz Afrike i jedan iz Oceanije. Među njima su bili Eduardo Martinez Somalo te napuljski nadbiskup Michaele Giordano. Na petom konzistoriju, održanom 28.srpnja 1991. godine, kardinalima je imenovano 22 osoba, od kojih 14 iz Europe, pet Amerikanaca, jedan Afrikanac, jedan iz Azije i jedan iz Oceanije. Među njima je bio i sadašnji državni tajnik Svete Stolice (praktički, premijer vatikanske države) Angelo Sodano, zatim rimski nadbiskup i predsjednik Talijanske biskupske konferencije Camillo Ruini. Na ovom, šestom konzistoriju 30 kardinala dolazi iz 24 države. Među njima je 15 iz Europe, šest iz Južne Amerike, četiri iz Azije, tri iz Sjeverne Amerike i dva iz Afrike. (Hina) br 251223 MET nov 94 251223 MET nov 94