SVIJET U 8 SATI

ZAGREB - Prvi udar kojega su zrakoplovi NATO-a izveli u srijedu iznad zapadne Bosne i UNPA sektora Sjever bio je obrambeni, dok je drugi napad učinjen kako bi se otklonila opasnost za zrakoplove Sjevernoatlantskog saveza koji sudjeluju u akciji "Spriječiti letenje" iznad BiH, izjavio je u telefonskom razgovoru za Hinu predstavnik za odnose s javnošću pri Zapovjedništvu južnog krila NATO-a u Napulju bojnik Theodorakidis. Cilj oba napada bili su protuzrakoplovni sustavi, dodao je on. Prvi napad na srpske raketne položaje kod Otoke i Bosanske Krupe u BiH te Dvora na zaposjednutom području Hrvatske izvršen je u 10.30 sati. Drugi napad uslijedio je u 15.14 minuta, a ciljevi su ponovno bili položaji kod Otoke i Bosanske Krupe. Premda se, kako je kazao predstavnik NATO-a, još uvijek ocijenjuju učinci drugog zračnog udara, može se ustvrditi da su akcije NATO-a bile uspješne. "Cilj udara bio je uputiti jasan znak da je NATO sposoban odgovoriti na prijetnje, a također i zaštititi postrojbe UNPROFOR-a" - naglasio je bojnik Theodorakidis. Drugi napad, istaknuo je predstavnik NATO-a, izvršen je nakon što je zaključeno da protuzrakoplovni sustavi kod Otoke i Bosanske Krupe i dalje predstavljaju prijetnju za neometano obavljanje akcije "Spriječiti letenje", a uslijedio je zajedničkom odlukom UNPROFOR-a i NATO-a i nakon razgovora između zapovjednika južnog krila NATO-a admirala Leightona Smitha i zapovjednika Zaštitnih snaga na području bivše Jugoslavije generala Bertranda De Lapreslea. Predstavnik NATO-a nije želio kazati koliko je zrakoplova sudjelovalo u akcijama, no spomenuo je da su u njima sudjelovali američki, francuski, nizozemski i britanski zrakoplovi. ZAGREB - Unutar sigurnosne zone oko Bihaća u srijedu poslije podne i predvečer nastavljene su silovite borbe između postrojbi Armije BiH i snaga bosanskih Srba, izvijestio je UNPROFOR u Zagrebu. "Silovite borbe između snaga Armije BiH i bosanskih Srba nastavljene su unutar sigurnosne zone oko Bihaća. Najjači sukobi odvijaju se na brdu Debeljača oko 3 km udaljenom od grada. Samo gradsko područje zasad je pošteđeno borbi" - izjavio je glasnogovornik UNPROFOR-a Aleksandar Ivanko. Glasnogovornik UN također je napomenuo da je humanitarna situacija na području grada krajnje kritična. "Pripadnici bangladeških 'plavih kaciga' čine sve kako bi, uz vlastitu zaštitu, zajamčili sigurnost humanitarnim djelatnicima i članovima promatračke misije EZ" - kazao je Ivanko. Prema njegovim riječima, uz bangladeške pripadnike UNPROFOR-a u Bihaću se nalazi 11 civilnih djelatnika Zaštitnih snaga te 15 djelatnika UNHCR-a, ICRC-a i ECMM. ZAGREB - Opskrba vodom za Bihać je prekinuta, a zalihe hrane su na minimumu, izjavio je sinoć glasnogovornik UNHCR-a u Zagrebu Peter Kessler. "Među stanovnicima se počinje širiti panika. Opskrba grada vodom je prekinuta, a zalihe hrane za civilno stanovništvo i za pripadnike 'plavih kaciga' u gradu su na minimumu. Vode nema niti u Velikoj Kladuši" - kazao je Kessler. U Bihaću se nalazi jedan djelatnik UNHCR-a, dok je u čitavom bihaćkom džepu šest humanitarnih djelatnika te organizacije UN. "Naši djelatnici u Cazinu čitavog dana mogli su čuti detonacije" - dodao je Kessler. UNPROFOR u Zagrebu večeras priopćava da se borbe između pripadnika Armije BiH i srpskih snaga vode sve bliže Bihaću te da je bojišnica sada samo 2,5 km od grada. NEW YORK - Sjedinjene su Države na neformalnim konzultacijama koje su kasno sinoć održane u Vijeću sigurnosti predložile okvire rješavanja stanja u Bihaću, doznaje se u UN-u. Iako pojedinosti prijedloga još nisu poznate, po njemu bi se uspostavila zona isključenja teškog oružja na oko 30 četvornih kilometara oko Bihaća, koja bi bila pod maksimalnom zaštitom NATO-a. Snage NATO saveza imale bi ovlasti vojno djelovati u slučaju bilo kakve oružane provokacije unutar tog područja. Glavnini 5. Korpusa Armije BiH osiguralo bi se premještanje na druga područja Federacije, a unutar zone isključenja ostao bi neophodan broj vojnika, govori se o 500, koji bi obavljali policijske poslove. Dakako, bili bi naoružani samo lakim oružjem. Tijekom neformalnih konzultacija Vijeća, podtajnik UN-a za mirovne operacije Kofi Annan izvijestio je Vijeće da središte Bihaća za sada nije ugroženo napadima bosanskih Srba. Nakon sjednice Anan je kazao kako smirivanje situacije nužno "podrazumjeva demilitarizaciju i povlačenje vojski s teškim oružjem", što prema njegovim riječima "mora biti dio svakog dogovora o prekidu vatre". Napomenuo je da je Vijeće sigurnosti i tajništvo UN-a zatražilo od UNPROFOR-a hitnu procjenu stanja. NEW YORK - Članovi Vijeća sigurnosti UN-a pozvali su sinoć UN i NATO da "ponovno djeluju ako to bude potrebno" kako bi zaštitili Bihać. "Vijeće sigurnosti dalo je ovlasti za poduzimanje mjera namijenjenih učvršćenju ili zaštiti zona sigurnosti", priopćila je za tisak predsjedavajuća Vijeća Madelaine Albright (Medlin Olbrajt), dodavši kako su akcije NATO-a pokazale "odlučnost međunarodne zajednice da se čvrsto suprotstavi kršenju rezolucija Vijeća sigurnosti". "Članovi Vijeća sigurnosti pozivaju UNPROFOR i NATO da ponovno zajednički djeluju bude li to potrebno", dodala je Albright. BEOGRAD - Posebni izaslanik glavnog tajnika UN Yasushi Akashi izjavio je sinoć nakon četvorosatnog razgovora sa srbijanskim predsjednikom Slobodanom Miloševićem i vođom pobunjenih Srba na okupiranom području Hrvatske Milanom Martićem da je zadovoljan rezultatima razgovora. Akashi je kazao kako je zadovoljan Martićevim uvjeravanjem da njegove snage neće sudjelovati u borbama oko Bihaća i obećanjem da će sutra propustiti konvoje pomoći za UNPROFOR i za građane Bihaća. Akashi je pozdravio izjavu Martića da je za njega "prihvatljiv sporazum o gospodarkim pitanjima između Zagreba i Knina uz dva amandmana na kojima inzistiraju kninski Srbi". "Odlučili smo se za diplomatska i politička rješenja, predložio sam trenutni prekid borba i razmišljam o inicijativama koje bi se našle u izbalansiranom mirovnom paketu, prihvatljivom za sve", rekao je Akashi te najavio susret s hrvatskim predsjednikom dr. Franjom Tuđmanom, a zatim odlazak u Sarajevo i na Pale. WASHINGTON - Sjedinjene Američke Države razmatraju sa svojim saveznicima u NATO-u i UN-u mogućnost izbacivanja pomoći padobranima pučanstvu Bihaća, gdje je stanje "krajnje nestabilno", priopćio je u srijedu State Department. O toj će se mogućnosti, između ostaloga, razgovorati na sastanku veleposlanika zemalja članica NATO-a u četvrtak u Bruxellesu, izjavio je glasnogovornik State Departmenta David Johnson (Dejvid Džonson). Sjedinjene Države su također pripravne "odgovoriti na zahtjev za bliskom zračnom potporom" postrojbama UNPROFOR-a u bihaćkom džepu. Međutim, evakuacija bangladeškog bataljuna UNPROFOR-a "nije zatražena i to još nije razmatrano", dodao je Johnson. MOSKVA - Ruski ministar vanjskih poslova Andrej Kozirev otputovat će u Beograd na razgovore sa srbijanskim vođom Slobodanom Miloševićem, nakon što će u Bonnu krajem tjedna razgovarati s njemačkim kolegom Klausom Kinkelom. Agencija Itar javlja, pozivajući se na "obaviještene izvore", da će Kozirev u Beogradu razgovarati s Miloševićem, a zatim posjetiti "druge dijelove prijašnje Jugoslavije". Očekuje se da će Kozirev biti u Njemačkoj u petak i subotu, te da će s Kinkelom razgovarati o sastanku Kontaktne skupine, previđenom za 2. prosinca u Bruxellesu. NEW YORK - Nacrtom rezolucije Opće skupštine UN-a o međunarodnoj suradnji i pomoći ublažavanju posljedica rata u Hrvatskoj i ubrzanju njezina oporavka traži se od glavnog tajnika UN-a imenovanje stručne misije za utvrđivanje činjenica za Hrvatsku koje će procijeniti opseg ratnih šteta i njihove posljedice na infrastrukturu, imovinu, okoliš i pojedince. Misija bi trebala razmotriti ono što je potrebno kako bi se pomoglo hrvatskoj vladi u pripremi programa oporavka, obnove i razvoja Hrvatske, na čitavom teritoriju, i ako je potrebno, uputiti poziv Međunarodnoj zajednici za financiranje. Od glavnog tajnika traži se da na 50. zasjedanju Skupštine podnese izvješće o provođenju ove rezolucije. Nacrt rezolucije, kojeg je u srijedu na 49. zasjedanju Opće skupštine UN-a u New Yorku predstavio hrvatski veleposlanik pri UN Mario Nobilo, konsponzoriralo je 17 zemalja među kojima su SAD, Izrael, Austrija, Turska, Mađarska, Slovenija, BiH i Hrvatska. Usvajanje rezolucije očekuje se na Općoj skupštini tijekom prosinca ove godine. NEW YORK - "Iako Hrvatska još uvijek treba tradicionalnu humanitarnu pomoć zbog toga što zbrinjava veliki broj prognanika i izbjeglica i trpi teške posljedice rata, njezini bi joj potencijali omogućili da uskoro sama pokrije humanitarne potrebe, ako bi se dio sredstava za hitnu pomoć transformirao u razvojne programe i ako bi se uspostavili novi razvojni programi za izgradnju hrvatskog ratom oštećenog gospodarstva". To je pred Općom skupštinom UN-a u srijedu u New Yorku istaknuo hrvatski veleposlanik pri UN Mario Nobilo predstavljajući Nacrt rezolucije Opće skupštine o međunarodnoj pomoći u ublažavanju posljedica rata u Hrvatskoj i ubrzavanju njezina oporavka. "Sadašnja humanitarna pomoć Hrvatskoj, temeljena na tradicionalnim hitnim programima, na mnogo načina na nesreću dozvoljava i učvršćuje opasni status qvo. On zadržava potrebu za nastavkom dostave osnovne pomoći širom Hrvatske", rekao je Nobilo istaknuvši da "najviše zabrinjava činjenica da sadašnji program humanitarne pomoći podupire de facto okupaciju četvrtine hrvatskog teritorija". Učinak međunarodnih humanitarnih operacija na okupiranim područjima Hrvatske je polagano, ali sigurno jačanje tamošnjih srpskih paravojnih snaga, rekao je Nobilo te dodao da "gotovo sve što Međunarodna zajednica šalje u okupirana područja Hrvatske ili odlazi izravno ostacima jugoslavenske vojske i njihovim satelitima ili zamjenjuje dobra koja bi onako uzeli od civila". Sa programom humanitarne pomoći, temeljenom na potrebama, međunarodna bi zajednica mogla pomoći u prevladavanju ovih ozbiljnih problema u Hrvatskoj, poručio je hrvatski veleposlanik. On je kazao da bi se mogli pokrenuti programi koji bi počeli proces ekonomske reintegracije okupiranih područja, zadan Vijećem sigurnosti. Osnovna humanitarna pomoć mogla bi se raspodjeljivati kroz hrvatske nevladine i vladine agencije ili kroz centre izvan okupiranih područja u Hrvatskoj, rekao je, a programi raspodjele goriva, koje kao humanitarna pomoć stalno dolazi i zloupotrebljava se u vojne svrhe također bi se provodili preko centara za raspodjelu izvan tih područja Hrvatske. Na okupiranim područjima mogli bi se uspostaviti zajednički razvojni i upravljački programi, nastavio je, a otvaranje novih ekonomskih mogućnosti i radnih mjesta u Hrvatskoj, kao mjera izgradnje povjerenja, unaprijedilo bi međuodnose i vodilo bi mogućoj ekonomskoj suradnji kao i doprinjelo procesu mirne reintegracije hrvatskih građana koji žive na tim područjima. Osvrnuvši se na izvješće glavnog tajnika UN-a o ublažavanju posljedica rata u Hrvatskoj i ubrzanju njezina oporavka, temeljem rezolucije Opće skupštine 48/204 veleposlanik Nobilo ocijenio je da ono ne ispunjava očekivanja Hrvatske. Provedba rezolucije 48/204 bila je uglavnom ograničena na redovite aktivnosti humanitarnih aktivnosti UN-a rekao je Nobilo prenoseći zahvalnost hrvatske za te napore. Dio izvješća koji govori da je "početak aktivnosti na obnovi i oporavku bio zapriječen pomanjkanjem sveoubhvatnog političkog rješenja sukoba u bivšoj Jugoslaviji a posebice stanja u UNPA" te zaključak da je "očito da je potpuna provedba programa obnove tijesno povezana sa uspješnim zaključenjem sadašnjih napora za pronalaženje sveoubhvatnog političkog rješenja" hrvatska delegacija, sa praktičnog stajališta, ne prihvaća, rekao je Nobilo. "Hrvatska je pokrenula hitni program obnove i razvoja kako bi spriječila situaciju u kojoj bi bila prisiljena povratiti svoje teritorije silom. Moja vlada drži da bi jačanje gospodarske aktivnosti pozitivno utjecalo na stanje u okupiranim područjima i vodilo bi mirnoj reintegraciji tih područja" rekao je u svom govoru pred Općom skupštinom hrvatski veleposlanik. (Hina) fp fp 240815 MET nov 94 240815 MET nov 94